NIPT test – često postavljana pitanja
NIPT je skraćenica za NeInvazivni Prenatalni Test. Neinvazivni znači da se pretraga ne odvija unutar tijela, u ovom slučaju se analizira uzorak krvi majke. Prenatalni znači da se test radi tijekom trudnoće. U svakodnevnom govoru koristi se i skraćenica NIPS: NeInvazivni Prenatalni Screening koja naglašava da se radi o probirnom testu (skriningu), a ne o dijagnostičkom testu.
NIPT test detektira i analizira slobodnu DNA – cfDNA („cell free DNA“) posteljice fetusa koja se tijekom trudnoće otkida od posteljice i cirkulira u krvi majka. Svrha testa je odrediti rizik za određeni genetski poremećaj. Rezultat se iskazuje kao niski ili visoki rizik za određenu kromosomosku anomaliju.
NIPT nije isto kao i genetsko savjetovanje. Genetsko savjetovanje provodi liječnik genetičar koji od roditelja uzima podatke o nasljednim bolestima u familijama te, na temelju tih informacija, odlučuje jesu li potrebna daljnja genetska testiranja. Na genetsko savjetovanje se upućuju samo budući roditelji koji u porodicama imaju nasljedne bolesti koje treba dijagnosticirati tijekom trudnoće. NIPT testiranje može napraviti svaka trudnica koja želi informaciju o najčešćim kromosomskim anomalijama.
NIPT test se može izvoditi od 10. tjedna trudnoće. Ponekad u toj dobi još nema dovoljne količine cfDNA u krvi pa je optimalno raditi test u periodu između 11. i 12. tjedna trudnoće, nakon što se napravi ultrazvučni pregled „mini anomaly scan“. Ako ultrazvučni nalaz bude uredan, slijedi NIPT test. Ako se na ultrazvučnom pregledu uoče određene anomalije ploda koje nose visoki rizik za kromosomske anomalije (npr. povećan nuhalni nabor, nedostatak nosne kosti) onda se trudnici savjetuje direktno napraviti dijagnostičke testove: biopsiju korionskih resica ili amniocentezu s kariotipizacijom / microarrayem, a ne NIPT testiranje.
U majčinoj krvi se tijekom trudnoće nalaze dijelovi majčine DNA i dijelovi DNA koja se otkida od posteljice fetusa. „Fetalna frakcija“ je udio fetalne DNA u krvi majke. Izražava se u postocima. NIPT test može izračunati rizik na kromosomoske anomalije sa najnižom frakcijom od 2,8% ili 4%, ovisno o testu. Što je veći udio fetalne frakcije, rezultat je vjerodostojniji.
NIPT ne može otkriti sva genetska stanja nego samo određene kromosomske anomalije. Standardno ne otkriva poremećaje jednog gena, mitohondrijske poremećaje, multifaktorijalne genetske nasljedne poremećaje. Poremećaji jednog gena („single gene disorders“) se mogu otkriti proširenim NIPT testovima.
Glavna genetska stanja koja se analiziraju NIPT testovima su sindrom Down, sindrom Edwards i sindrom Patau koji čine 71% svih prenatalnih kromosomoskih anomalija.
Dodatna stanja koja NIPT test može testirati su poremećaji spolnih kromosoma, mikrodelecije kao što su DiGeorgeov sindrom, Prader Willi sindrom, Angelmanov sindrom, Cri-du-chat sindrom te niz drugih anomalija. Ovisno o testu, širok je raspon drugih poremećaja koje pojedini testovi mogu analizirati, no točnost testa najčešće pada širinom raspona.
Stopa detekcije sindroma Down je 99,5%, sindroma Edwards 97,7% i sindroma Patau 96,1%.
Na točnost rezultata može utjecati više faktora. DNA koji se analizira je porijeklom iz posteljice, a ne ploda. U rijetkim slučajevima mozaicizma se DNA ploda i posteljice mogu razlikovati te onda rezultat nije točan jer pokazuje stanje posteljice, a ne ploda. Kod mozaicizma posteljica i plod nemaju isti genetski sastav. Osim mozaicima, netočni rezultati mogu biti posljedica oštećenja uzorka krvi, niske razine fetalne DNA, slučaja nestalog blizanca („vanished twin“) ili nedefiniranih genetskih varijanti trudnice ili ploda.
NIPT test ne omogućuje konačnu dijagnozu genetskih stanja jer analizira DNA posteljice, a ne ploda. Zbog toga spada u testove probira, a ne u dijagnostičke testove. Test analizira postoji li visoki ili niski rizik za određena genetska stanja, a konačnu dijagnozu daju invazivni testovi CVS i amniocenteza s kariotipzacijom i microarrayem.
NIPT test analizira DNA posteljice koji slobodno pliva u majčinoj krvi, a amniocenteza i biopsija korionskih resica analiziraju DNA fetusa iz uzorka plodne vode koji se uzme iglom direktno iz maternice trudnice. U rijetkim slučajevima mozaicizma se DNA posteljice i ploda razlikuju tako da NIPT test ne može biti dijagnostički test. NIPT test je neinvazivan jer se uzima uzorak krvi majke pa ga može raditi svaka trudnica tijekom trudnoće bez rizika. Amniocenteza i biopsija korionskih resica su invazivni testovi jer se ulazi iglom u maternicu majke pa imaju određeni rizik spontanog pobačaja. Zato se preporučuju samo u visokorizičnim trudnoćama na genetske poremećaje.
Ako NIPT test pokaže visoki rizik za određenu kromosomsku anomaliju, potrebna je daljnja dijagnostička obrada: biopsija korionskih resica (CVS) ili amniocenteza s kariotipizacijom / microarrayem. Biopsija korinoskih resica se može izvoditi od 11.-14. tjedna trudnoće. Amniocenteza se radi od navršenog 16. tjedna trudnoće. U oba slučaja se dobiju stanice direktno od fetusa pa su zato ti postupci dijagnostički. CVS i amniocenteza daju definitivnu dijagnozu na temelju čega se odlučuje o daljnjem tijeku trudnoće.
NIPT test nije invazivan test i ne ugrožava trudnoću, a ima iznimno veliku točnost. Zato se može napraviti u svakoj trudnoći u kojoj budući roditelji žele dobiti informaciju o najčešćim kromosomskim anomalijama.
Za NIPT test se može odlučiti svaka trudnica, bez obzira ima li u familiji genetskih nasljednih bolesti i bez obzira na starosnu dob majke. Neki kromosomski poremećaji nisu vezani uz dob majke. Isto tako, kromosomske anomalije nisu isključivo vezane uz nasljeđe te postoji određeni rizik u svakoj trudnoći za te anomalije.
Kod žena iznad 35 godina raste rizik za sindrom Down pa bi svakako bilo dobro napraviti NIPT test. Za neke druge kromosomoske anomalije rizik nije ovisan o dobi (npr. DiGeorgov sindrom, triploidija, aneuplodija spolnih kromosoma), jednako se pojavljuju i u mlađoj i u starijoj životnoj dobi.
NIPT testiranje nije obavezno tijekom trudnoće. Trudnica i partner odlučuju žele li test ili ne. Zdravstveni radnik koji vodi trudnoću dužan je na vrijeme informirati buduće roditelje o mogućnostima testiranja i mogućim rizicima genetskih pormećaja, a odluku o testiranju prepustiti roditeljima.
Svaka trudnica potpisuje informirani pristanak prije uzimanja krvi za analizu. Informirani pristanak detaljno opisuje sve prednosti i mane testa: koje anomalije se analiziraju, koja je točnost analize, koji su mogući uzroci neuspjeha testa, kako izgleda rezultat testa…Trudnica potpisuje primjerak i uzima ga sa sobom tako da u svakom trenu može ponovno pročitati sve informacije vezane uz test.
NIPT može odrediti spol djeteta. Trudnica prilikom testiranja odabire opciju želi li informaciju o spolu djeteta ili ne.
Postoje više testova na tržištu s različitim tehnologijama, tako da se cijene pojedinih testova razlikuju. Poliklinika Med Art je u svoju ponudu uvrstila testove Panorama i Harmony s obzirom da oni koriste najsuvremeniju tehnologiju u analizi, a samim time imaju i najveću točnost u rezultatima. Cijene Panorama i Harmony testa su navedene u Cjeniku na web stranici Poliklinike Med Art. Trošak testiranja za sada ne pokriva obavezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Budući roditelji sami plaćaju testiranje.
Preporučuje se neposredno prije NIPT testa (do tri dana ranije) napraviti ultrazvučni pregled „mini anomaly scan“ koji se radi od navršenog 11. do 14. tjedna trudnoće. Ako je ultrazvučni pregled uredan, radi se NIPT test. Prvo tromjesečje je doba prirodne selekcije – plod koji je zdrav razvija se, plod koji nije zdrav često ne preživi prvo tromjesečje ili pokazuje određene anatomske anomalije koje su vidljive ultrazvučnim pregledom. Zato je dobro znati vijabilnost ploda prije izvođenja NIPT testa. U poliklinici Med Art se može u jednom dolasku napraviti “mini anomaly scan” i nakon tog izvaditi krv za analizu.
Za NIPT rezultate je, u prosjeku, potrebno 5-10 radnih dana.
Može se desiti da test ukazuje na visoki rizik za više stanja. Tada je potreba daljnja dijagnostička obrada – biopsija korionskih resica ili amniocenteza.
Ako NIPT test pokaže visoki rizik za određenu kromosomsku anomaliju, potrebna je daljnja dijagnostička obrada: biopsija korionskih resica (CVS) ili amniocenteza s kariotipizacijom / microarrayem. Biopsija korionskih resica se može izvoditi od 11.-14. tjedna trudnoće. Amniocenteza se radi od navršenog 16. tjedna trudnoće. U oba slučaja se dobiju stanice direktno od fetusa pa su zato ti postupci dijagnostički, za razliku od NIPT testova gdje se dobije slobodna DNA posteljice koja se u rijetkim slučajevima može razlikovati od DNA fetusa. CVS i amniocenteza daju definitivnu dijagnozu na temelju čega se odlučuje o daljnjem tijeku trudnoće.
Pružatelji zdravstvenih usluga usmeno objasne rezultate testa trudnici uz slanje pisanog nalaza na mail. Na taj način budući roditelji mogu proučiti cijeli nalaz i postaviti direktna pitanja u slučaju da postoje neke nedoumice oko rezultata.
Svaki budući roditelj želi dobiti živo i zdravo dijete. Izvođenje NIPT testa i čekanje rezultata bude intenzivan period brige i napetosti, no rezultat najčešće ublaži brigu o zdravlju u daljnjem tijeku trudnoće. Test pruža i emocionalnu potporu budućim roditeljima, pomažući im u suočavanju s eventualnim izazovima koji bi mogli proizaći iz rezultata testa.
Genetsko savjetovanje u niskorizičnoj trudnoći na nasljedne bolesti nije potrebno prije odluke o podvrgavanju NIPT testu. U slučaju da u porodicama partnera postoji neki nasljedni poremećaj koji se može detektirati tijekom trudnoće i ako je rezultat testa bitan radi odluke o daljnjem tijeku trudnoće, uputno je otići na genetsko savjetovanje da se donese odluka koja testiranja tijekom trudnoće su optimalna za određeno stanje.
Rezultat NIPT testiranja može biti niski i visoki rizik. U slučaji niskog rizika na kromosomopatije, budući roditelji se najčešće odlučuju ne raditi daljnja testiranja s obzirom na visoku točnost testa. U slučaju visokog rizika, preporučuj se daljnja invazivna dijagnostika. Potrebno je naglasiti da je NIPT testiranje ograničeno na određene kromosomske anomalije i da ne uključuje sve genetske poremećaje.
NIPT se može izvesti u blizanačkoj trudnoći. Ne može se izvesti u trudnoći s više od dva fetusa, blizanačkoj trudnoći s doniranom jajnom stanicom, blizanačkoj trudnoći surogat majčinstva, u slučaju nestalog blizanca te ako je majci transplantiran organ ili koštana srž.
NIPT testiranje se najčešće vrši u zdravstvenoj ustanovi kod odabranog ginekologa koji vodi trudnoću. U slučaju rezultata s visokim rizikom za određeno genetsko stanje, roditelji se upućuju na genetsko savjetovanje i daljnju bolničku obradu u ambulantu za visokorizičnu trudnoću.

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva
Ginekološki pregled – često postavljana pitanja
NIPT test – često postavljana pitanja
PAPA test objašnjenje testa
Kako bi vam olakšali čitanje PAPA test nalaza, pripremili smo vam na jednom mjestu objašnjenje…

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

izrada: trenutak.hr