UZV dojki

Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha što znači da ih ljudsko uho ne može čuti. Koristi se u medicini za dijagnostiku i liječenje jer nije štetan po ljudsko zdravlje. Kroz ultrazvučnu sondu se odašilje ultrazvučni val koji se odbija od prepreka te se, prema vremenu potrebnom da se val vrati, određuje oblik i udaljenost tijela od sonde. Odbijeni ultrazvučni val se pretvara u električne impulse koji stvaraju sliku na ekranu. Na taj način se mogu pregledavati unutarnji organi u ljudskom tijelu.

Ultrazvuk dojki se radi u svrhu ranog otkrivanja raka dojki, u fazi kada je potpuno izlječiv, te u hitnim stanjima kao što je bol, crvenilo, iscjedak, nastanak kvržice, problemi s dojkama u trudnoći i dojenju…

UZV dojke se može koristiti tijekom trudnoće i dojenja.

Rak dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena. 25% žena, koje obole od raka, imaju rak dojke. Kada se rak dojke otkrije u ranom stadiju, mogućnost potpunog izlječenja je velika. Zbog toga je potrebno redovito raditi preglede dojki. Muškarci puno rjeđe dobiju rak dojke nego žene, manje od 1% svih malignih oboljenja kod muškaraca se odnosi na rak dojke. Zbog toga se kod muškaraca ne preporučuju redoviti pregledi dojke nego samo u slučaju simptoma vezanih uz dojku. Ultrazvuk, za razliku od mamografije, ne zrači pa se može koristiti tijekom trudnoće i dojenja.

Kako se radi ultrazvuk dojki?

Pacijentica na pregled mora donijeti kompletnu prijašnju medicinsku dokumentaciju vezanu uz dojke – nalaze prijašnjih ultrazvuka, mamografija, magnetskih rezonanci, biopsija, operacija. Preporučuje se raditi ultrazvuk dojki neposredno nakon menstrualnog krvarenja: peti do deseti dan ciklusa jer je tada žljezdano tkivo najtanje i daje jasnu sliku.

Ultrazvučni pregled dojke je bezbolan.

Pacijentica je u ležećem položaju, razodjenuta do pasa. Nije dobro stavljati pudere, kreme, losione po koži dojke prije pregleda jer otežavaju pregled. Na kožu dojki se stavi gel da se poboljša kontakt između ultrazvučne sonde i kože jer ultrazvučne zrake teško prodiru kroz zrak. Sondom se u više smjerova pređe preko obje dojke, a zatim se pregledaju obje pazušne jame s limfnim čvorovima. Sam pregled traje oko dvadesetak minuta, a pacijentica odmah nakon pregleda dobije kompletan nalaz. Ultrazvučni pregled je bezbolan, moguća je jedina mala nelagoda prilikom pregleda područja oko bradavice s obzirom da je to područje općenito jače osjetljivo na bilo kakav dodir.

Uz klasičan ultrazvučni pregled, mogu se koristiti dvije dodatne opcije ultrazvuka: color doppler i elastografija. Color dopplerom se prikazuje prokrvljenost i raspored krvnih žila unutar tkiva te mjere brzine protoka u žilama sumnjivih tvorbi. Elastografija je metoda kojom se mjeri tvrdoća tkiva. Maligne strukture su često tvrđe nego benigne, pa se drugačije prikažu na elastografiji od benignih tvorbi.

U slučaj da se postavi sumnja na maligne promjene unutar tkiva dojki, savjetuje se daljnja obrada: mamografija, magnetska rezonanca, punkcija, biopsija, operacija, ovisno o preporuci ultrasoničara.

Postoje li komplikacije ili nuspojave ultrazvučnog pregleda?

Ne postoje. Ultrazvuk se radi u ležećem položaju pacijentice te može biti otežan jedino u slučaju ako pacijentica ne može, iz nekog razloga, biti u ležećem položaju.

Ultrazvuk dojki se može raditi u preventivne svrhe i u slučaju hitnosti.

Kod žena do 40. godine života ultrazvuk je prvi izbor za pregled dojki. Dojke žena u reproduktivnoj dobi vrlo često imaju gusto žljezdano tkivo koje se mijenja tijekom mjeseca pod utjecajem hormona. Ultrazvučni valovi duboko prodiru u žljezdano tkivo i daju jasnu sliku, za razliku od mamografije koja ne prodire jasno u žljezdano tkivo. Ultrazvuk isto tako, za razliku od mamografije, razlikuje vodenu cistu dojke od solidnog tumora koji je građen od tkiva. Benigne ciste dojki su vrlo česte u reproduktivnoj dobi žene, tako da tu ultrazvuk može dati definitivnu dijagnozu bez potrebe za daljnjom obradom. Ultrazvukom se mogu detaljno pregledati limfni čvorovi u području pazuha. Mamografija ne pokriva područje pazušnih jama, ona snima samo dojke.

Od puberteta pa kroz cijeli život se savjetuje samopregled jednom mjesečno kojeg izvodi pacijentica, u danima neposredno nakon menstrualnog krvarenja. Preko samopregleda žena upoznaje tkivo svojih dojki tako da kroz vrijeme lakše može raspoznati ako dođe do bilo kakvih sumnjivih promjena.

Kod žena s niskim rizikom za razvoj raka dojki savjetuje se napraviti prvi ultrazvučni pregled s 30 godina života, a nakon toga se radi jednom godišnje. S 40 godina se savjetuje napraviti prvu bazičnu mamografiju, a nakon 50. godine kreću redoviti mamografski pregledi po smjernicama. Ultrazvuk dojki se nakon 40. godine savjetuje raditi naizmjenice s mamografijom.

Kod pacijentica s povišenim rizikom za razvoj raka dojki savjetuje se napraviti prvi ultrazvučni pregled dojki s 30 godina života, a nakon toga jednom godišnje. Magnetska rezonanca dojki kod tih pacijentica se radi u razdoblju između 30. i 40. godine života, a nakon 40. godine prva mamografija. Pacijentice s povišenim rizikom za razvoj raka dojki su žene koje imaju oboljenje od raka dojke u prvoj liniji (majka, sestra, kći), imaju genetski dokazani povećani rizik za razvoj raka dojke ili su radioterapijski liječene u području prsa prije 30. godine života.

Kada treba hitno napraviti ultrazvuk dojki?

Više je stanja u kojima treba hitno napraviti ultrazvuk dojki:

  • kvržica u području dojki ili pazušne jame
  • crvenilo, bol ili oteklina kože dojke
  • nabiranje ili uvlačenje kože dojke
  • spontani iscjedak (bjelkasti, gnojan ili sukrvav) iz bradavice
  • uvlačenje bradavice, promjena bradavice, crvenilo ili kraste
  • simptomi kod trudnica i dojilja (kvržice, crvenilo, oteklina, sukrvavi iscjedak, jaka bol)
  • promjene u položaju implantata
  • abnormalnosti ožiljka nakon operacije dojki

Kvržica u dojci može biti dobroćudnog i malignog porijekla. U mlađoj populaciji češće su dobroćudne tvorbe kao što su ciste i fibroadenomi koje ultrazvuk jako dobro raspoznaje.

Crvenilo, bol, oteklina, iscjedak mogu biti znaci upale tkiva dojke, no ponekad se uz upalu može nalaziti i maligna promjena. Kod upale dojke može se razviti apsces. Apsces je gnojna upala praćena stvaranjem gnojnog sadržaja unutar tkiva dojke. Ultrazvukom dojke se jasno može dijagnosticirati je li došlo do stvaranja apscesa. Ako je apsces prisutan, mora se učiniti aspiracija i evakuacija gnoja iz dojke, uz antibiotsku terapiju. Ako se upala dojki razvije i ponavlja u periodu izvan trudnoće i dojenja, savjetuje se i mamografski pregled nakon prestanka simptoma upale da bi se isključila maligna bolest.

Uvlačenje i nabiranje kože, uvlačenje bradavice, promjena bradavice su simptomi kod kojih se obavezno mora napraviti obrada. Bjelkasti iscjedak iz dojki može biti mliječan te ne mora upućivati na malignu promjenu. Sukrvavi iscjedak može biti znak upale, traume ili malignog oboljenja pa je nužno hitno napraviti obradu.

Ultrazvuk ne zrači i bolje prodire u gusto žljezdano tkivo.

U trudnoći i dojenju se savjetuje raditi ultrazvuk jer, za razliku od mamografije, ne zrači i bolje prodire u gusto žljezdano tkivo kakvo je u dojkama u tim periodima pod utjecajem hormona. U slučaju kvržice, bolova u dojki, sukrvavog iscjetka, otekline, crvenila tijekom trudnoće i dojenja, žena se obavezno mora javiti na pregled liječniku.

Kod žena s implantatima, čije dojke je teže pregledati na mamografiji jer mamografski aparat radi pritisak na dojke, ultrazvučni pregled u slučaju bilo kakvih problema s implantatima daje kvalitetnu sliku i ne može oštetiti niti pomaknuti implantate.

Kada je potreban ultrazvuk dojki kod muškaraca?

Kod muškaraca vrijede iste preporuke za hitan ultrazvuk dojki kao i kod žena. Svi simptomi u području dojke: tvrda kvržica u području dojke ili pazušne jame, crvenilo, bol i otok kože dojke, nabiranje ili uvlačenje kože dojke, spontani iscjedak iz dojki, uvlačenje bradavice, stvaranje krasti ili crvenilo bradavice – indikacija su za hitan ultrazvučni pregled dojki. Kod muškaraca je rak dojki puno rjeđi nego kod žena, no obično ima agresivniji tijek zbog tankog tkiva te je nužno odmah napraviti pregled u slučaju pojave bilo koji od gore navedenih simptoma.

Ultrazvučni pregled se može klasificirati preko BI-RADS kategorija, kao i mamografija:

ULTRAZVUČNA BI-RADS KATEGORIJA

BI-RADS – stupanjopisuputa
BI-RADS 0definitivna UZV procjena nije mogućapotrebna je dodatna dijagnostika
BI-RADS 1negativan nalazovisno o dobi korisno je nalaz usporediti s mamografijom
BI-RADS 2benigni nalaz (npr. cista)nema promjena sumnjivih na malignost, ultrazvuk daje definitivnu dijagnozu
BI-RADS 3vjerojatno benigni nalaz  – vjerojatnost za malignost < 2%preporučuje se kontrolni ultrazvučni pregled za 3-4 mjeseca
BI-RADS 4nalaz je sumnjiv na malignu promjenu – vjerojatnost za malignost 3-94%ovisno o izgledu oštećenja, dobi, čimbenicima rizika i stavu pacijentice učiniti citološku ili histološku biopsiju
BI-RADS 5nalaz je visoko sumnjiv na malignost – vjerojatnost za malignost > 95%planirati kiruršku operaciju, ev. i prethodnu perkutanu biopsiju
BI-RADS 6patohistološki dokazana malignost

Ultrazvuk dojke otkriva 80 do 95% svih promjena u dojci. Može postaviti sumnju na maligne promjene kada su manje od 5 milimetara, što je puno ranije nego kad žena sama napipa kvržicu. S obzirom da je rak dojki najčešće maligno oboljenje od koje obolijevaju žene, veoma je bitno raditi samopreglede jednom mjesečno te koristiti ultrazvuk i mamografiju po preporukama. Rano otkrivanje raka dojki omogućuje potpuno izlječenje.

Kada je potrebno obaviti ultrazvuk dojki?

žene do 30 godina starostiu slučaju tegoba
žene od 30 godina starosti, prosječnog rizikajednom godišnje
žene s povećanim rizikom za rak dojke UZV dojki jednom godišnje; nakon 30.g. MR dojki
menopauzaUZV dojki jednom godišnje; između 40. i 50.g. prva MMG
postmenopauzaod 50.g. redovito MMG + UZV dojki

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Ostale usluge

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr

Scroll to Top