Pregled grlića maternice pod većim povećanjem u svrhu utvrđivanja oštećenja epitela i stupnja oštećenja. Može se raditi nakon lošeg nalaza PAPA testa, dugotrajnih kontaktnih krvarenja, u svrhu kontrole nakon zahvata.

Što je kolposkopija?

Kolposkopija je dijagnostička metoda kojom se otkrivaju premaligne i maligne promjene na vratu maternice, vagini, vulvi ili anusu u svrhu što ranijeg otkrivanja i uspješnijeg liječenja. Izvodi se aparatom koji se zove kolposkop.

Kolposkop je mikroskop koji ima osvjetljenje i koji povećava ciljano tkivo od 3,5 do 30 puta. Kolposkopija se izvodi u ležećem položaju pacijentice, a kolposkop se stavlja na tridesetak centimetara udaljenosti od nje. Manjim povećanjem se promatraju promjene na vulvi i oko anusa. Srednje povećanje služi za promjene na rodnici i vratu maternice, a najveće povećanje služi za analizu izgleda krvnih žila kod sumnje na karcinom.

Koristi se bijelo i zeleno osvjetljenje. Bijelo osvjetljenje se koristi na početku pregleda kod nativne analize, kod bojenja octenom kiselinom i kod Schillerovog testa. Zeleni filtar služi za jasniju analizu izgleda krvnih žila.

Kad se radi kolposkopija?

Kolposkopija se radi u slučaju:

• abnormalnosti u PAPA testu kao što su LSIL, HSIL, ASCUS s pozitivnim HPV testom, AGC s pozitivnim HPV testom, ASC-H, pločasti karcinom ili adenokarcinom. To su sve promjene koje su, u najvećem broju, posljedica HPV infekcije pa je preporučljivo prije izvođenja kolposkopije imati i nalaz brisa za HPV tipizaciju.
• dugotrajnih kontaktnih krvarenja: može se desiti da PAPA test ne detektira promjenu, ali pacijentica opetovano krvari tijekom ili poslije spolnih odnosa; tada je kolposkopija ključna u detekciji mogućih abnormalnosti.
• pozitivnog HPV testa koji se ponavlja – ako se HPV test ponavlja u svrhu praćenja pacijentice, u slučaju da je nakon godinu dana ponovno pozitivan, pacijentici se preporučuje kolposkopija.
• sumnjivih promjena koje se uoče na ginekološkom pregledu: genitalne bradavice, oštećenja na sluznici, nedefinirane izrasline na sluznici – svaka promjena zahtijeva kolposkopski pregled i naknadnu biopsiju ako kolposkopski pregled upućuje na sumnjive promjene.
• u svrhu kontrole nakon zahvata (biopsija, LETZ, konizacija).

Okolnosti koje mogu ometati kolposkopiju

• Kolposkopija se ne izvodi za vrijeme menstruacije zbog obilne krvi koja ometa bojenje tkiva.
• Upala vrata maternice, posebice kod infekcije Trihomonasom vaginalisom, mijenja izgled sluznice vrata maternice te smeta u procjeni abnormalnosti epitela. Ostale upale manje smetaju za kolposkopiju, no pitanje je nelagode i boli kod pacijentice izvodi li se kolposkopija pod upalom.
• Kod akutne upalne bolesti male zdjelice pregled može biti bolan i neugodan te je potrebno prvi liječiti upalu.
• Trudnoća mijenja izgled sluznice vrata maternice i pojačana je sklonost krvarenju sluznice tijekom trudnoće pa je preporuka da kolposkopiju u trudnoći rade iskusni kolposkopičari.

Kako se pripremiti za kolposkopiju?

Idealno vrijeme za kolposkopiju je vrijeme oko ovulacije jer je epitel vrata maternice u tom dijelu ciklusa najzreliji. Najbolje je nazvati za zakazivanje termina u dane kada dođe menstruacija da bismo bili sigurni da neće biti krvarenja u dogovoreni datum kolposkopije.

Pacijentice najčešće dolaze sa strahom i tjeskobom na pregled jer su zabrinute za svoje zdravlje. Strah se može smanjiti na način da pacijentica preko videokolposkopije cijelo vrijeme promatra pregled. Liječnik tada objašnjava i pokazuje na ekranu postoje li promjene i koliko su značajne. Dobro bi bilo da se pacijentica unaprijed informira što je očekuje tijekom pregleda jer bolja upućenost u tijek pretrage smanjuje nervozu i neizvjesnost.

Vrijeme trajanja koloposkopije je oko desetak minuta.

Kolposkopija se odvija u ginekološkoj ambulanti. Sam pregled traje desetak minuta. Za pretragu se pacijentica priprema isto kao i za uzimanje PAPA testa. Tri dana prije kolposkopije ne bi trebalo koristiti nikakve vaginalete. Prije pregleda treba isprazniti mokraćni mjehur da se spriječi nelagoda punog mokraćnog mjehura.

Osobe koje su alergične na jod trebale bi to naglasiti liječniku jer se jod koristi za premazivanje sluznice tijekom kolposkopije.

Kakav je postupak kolposkopije?

Pacijentica legne na stol kao za ginekološki pregled. U rodnicu se umetne isti instrument kao i za PAPA test – spekulum. Kolposkop se ne umeće u rodnicu nego se samo približi pacijentici na udaljenost od tridesetak centimetara te se pod osvjetljenjem i većim povećanjem pregleda željeno tkivo.

Ciljano tkivo se prvo pregleda pod bijelim svjetlom, a zatim se upali zeleni filtar za analizu izgleda krvnih žila. Na krvnim žilama se vide nepravilnosti u slučaju da postoje promjene visokog stupnja prema zloćudnosti.

Nakon toga se vrat maternice premaže octenom kiselinom. Ponekad dolazi do laganog peckanja prilikom premazivanja octenom kiselinom. Tada se nježno vatom pokupi višak kiseline da peckanje bude što manjeg intenziteta. Abnormalne promjene pobijele kod premazivanja octenom kiselinom, pa ih je lakše analizirati.

Na kraju se radi Schillerov test kod kojeg se sluznica oboji otopinom joda (Lugolovom otopinom), u svrhu potvrde oštećenja koje su uočene bojenjem octenom kiselinom. Ako se kod bojenja octenom kiselinom nisu našle nikakve promjene, Schillerov test služi za potvrdu urednog nalaza. Kod bojenja jodom zdrava sluznica poprimi tamnosmeđu kestenjastu boju, a abnormalni epitel ostane žute boje.

Nakon kolposkopije bi bilo dobro dva dana ne imati odnose radi sukrvice koja je moguća. Ograničenja za tjelovježbu nisu potrebna.

Rezultat kolposkopije liječnik priopćava tijekom samom pregleda.

Rezultat kolposkopije se odmah dobije na pregledu zajedno s uputama što dalje. U slučaju povoljnog nalaza, ponavlja se PAPA u razmaku od 3-6 mjeseca. U slučaju sumnjivih promjena, preporučuje se biopsija koja se može napraviti LETZ aparatom, laserom ili kliještima za biopsiju.

Kolposkopija, uz redovite ginekološke preglede i PAPA testove, ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju i prevenciji zloćudnih oboljenja vrata maternice, rodnice, vulve i anusa. Ako postoji dobra suradnja između pacijentica i liječnika, uspješnost ranog otkrivanja promjena koje vode ka zloćudnim bolestima je izuzetno visoka i pacijentica može biti sigurna da je njeno ginekološko zdravlje zaštićeno i pod kontrolom.

Cijena kolposkopije:

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Priprema za cervikalni bris

Saznajte što očekivati i kako se pripremiti za cervikalni bris.

Detaljnije

Genitalne bradavice

Saznajte što su genitalne bradavice, kako nastaju i što učiniti kod prve pojave.

Detaljnije

Smeđi iscjedak

Saznajte zašto nastaje smeđi iscjedak i kad je potreban odlazak liječniku.

Detaljnije

Kalkulator termina poroda

Izračunajte predviđeni termin poroda uz pomoć našeg kalkulatora.

Detaljnije

Kalkulator ovulacije i plodnih dana

Izračunajte vrijeme ovulacije i plodne dane uz pomoć našeg kalkulatora.

Detaljnije

Cervikometrija – često postavljana pitanja

Odgovori na često postavljana pitanja o ultrazvučnoj cervikometriji.

Detaljnije

Ginekologija

Porodništvo

Fizikalna terapija

Ultrazvuk dojki

Jaruščica 19, Zagreb

Mob 099 31 30 860

Tel 01 36 95 923

Načini plaćanja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti korištenja

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr

Ginekologija

Porodništvo

Fizikalna terapija

Ultrazvuk dojki

Jaruščica 19, Zagreb

Mob 099 31 30 860

Tel 01 36 95 923

Načini plaćanja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti korištenja

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr