Kako znati jeste li u perimenopauzi?
Čim žena sama sebi postavi pitanje je li u perimenopauzi, znači da je u perimenopauzi.
Perimenopauza se obično javlja između srednjih 30-ih do srednjih 50-ih godina, no kod nekih žena može nastupiti i ranije ili kasnije. Važno je prepoznati simptome jer žene koje ih razumiju mogu ranije poduzeti korake kako bi smanjile njihovu jačinu i poboljšale kvalitetu života. Promjene životnih navika, prirodni dodaci i određena medicinska terapija mogu pomoći u ublažavanju tegoba.
Sadržaj:
Što je perimenopauza?
Perimenopauza je prijelazna faza prije menopauze, u kojoj jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. Traje od nekoliko mjeseci do desetak godina i uključuje nepravilne menstruacije te niz fizičkih i emocionalnih simptoma. Perimenopauza je individualno iskustvo – neke žene imaju blage simptome, dok ih druge doživljavaju intenzivno.
Menopauza označava trenutak kad žena definitivno više neće imati menstruaciju. Određuje se nakon 12 mjeseci od zadnje menstruacije. Nakon toga ulazi u fazu postmenopauze.
Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze, kada se simptomi polagano stišavaju i žena ulazi u mirnije i staloženije životno razdoblje.
Kada počinje perimenopauza?
Perimenopauza obično počinje 8 do 10 godina prije menopauze, što znači da se kod većine žena javlja u srednjim 40-im godinama. No, kod nekih žena može započeti već u srednjim 30-im ili tek u srednjim 50-im godinama.
Kod perimenopauze genetike igra važnu ulogu
Svaka žena ima jedinstveno iskustvo s perimenopauzom te dob početka može varirati zbog različitih čimbenika. Genetika igra važnu ulogu – ako su majka ili sestre ušle u perimenopauzu ranije, vjerojatno će i žena imati slično iskustvo.
Čimbenici koji utječu na rani početak perimenopauze
Čimbenici koji mogu pridonijeti ranijem početku perimenopauze su:
- Pušenje: Žene koje puše obično ulaze u perimenopauzu 1-2 godine ranije od nepušačica zbog negativnog utjecaja nikotina na proizvodnju estrogena.
- Kirurško uklanjanje jajnika (ooforektomija) ili maternice (histerektomija) – iako uklanjanje maternice ne znači automatski ulazak u menopauzu, može uzrokovati hormonalne promjene koje ubrzavaju perimenopauzu. Maternica i jajnici imaju veliki dio zajedničkog dotoka krvi pa uklanjanje maternice može utjecati i na rad jajnika.
- Liječenje karcinoma: Kemoterapija i zračenje mogu oštetiti jajnike, što dovodi do ranijeg smanjenja funkcije i perimenopauze.
- Autoimune bolesti i infekcije: Određene bolesti, poput bolesti štitnjače, mogu utjecati na hormonalnu ravnotežu i ubrzati početak perimenopauze.
- Stres: Izloženost dugogodišnjem teškom stresu može izazvati ranije starenje, pa tako i ulazak u perimenopauzu.
Znakovi ranog ulaska u perimenopauzu
Žene koje ulaze u perimenopauzu u svojim 30-im godinama mogu primijetiti blaže simptome, poput blagih promjena u menstruaciji ili povremenih valova vrućine. Bitna je konzultacija s liječnikom ako postoji sumnja na ranu perimenopauzu kako bi se isključili drugi mogući uzroci. Svaka žena je jedinstvena te nema ispravnog ili pogrešnog vremena za ulazak u perimenopauzu.
Poneki put u ginekološku ordinaciju dođe žena u srednjim tridesetim godinama, vrlo zabrinuta jer osjeća simptome perimenopauze. Napravi se kompletna obrada, ne nađe odmaka u hormonskom statusu: u radu štitnjače, hipofize, nadbubrežne žlijezde, gušterače. Žena je zdrava, nema autoimunih bolesti, ne pije lijekove koji bi mogli utjecati na razinu hormona (antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, kemoterapija), nije na radnom mjestu izložena toksičnim supstancama pa onda ostane samo jedno pitanje: kad su majka ili baka ušle u menopauzu. Najčešće bude odgovor: u kasnim tridesetim ili ranim četrdesetim godinama. Iduće pitanje je: kakvog je danas zdravlja majka ili baka. I najčešće budu dobrog zdravlja. Genetika je jako bitna i ne smije se na nju zaboraviti. Nismo svi jednaki niti nema smisla uspoređivati žene iz različitih obitelji.
Čimbenici koji utječu na kasniji početak perimenopauze
Zdrav način života, uključujući uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu i upravljanje stresom. Može pomoći u očuvanju hormonalne ravnoteže i odgoditi početak perimenopauze.
Doživljaj života jako utječe na naše zdravlje, a posebice na stanje hormona u tijelu. Nije toliko bitno kakvi nam se događaji događaju u životu, nego kako ih mi proživljavamo. Netko može imati puno, a doživljaja je da ima malo ili da gotovo ništa nema. Taj pati i brže stari. A netko je zadovoljan sa gotovo svime što mu dolazi kroz život, uživa u životu i u gotovo svemu nalazi ljepotu i smisao. On luči hormone koji ga dugo drže mladim i zdravim.
Koliko traje perimenopauza?
Trajanje perimenopauze varira od žene do žene. Kod nekih traje samo nekoliko godina, dok kod drugih može potrajati i do 10 godina. U prosjeku perimenopauza traje između 4 i 8 godina.
Na trajanje mogu utjecati genetski faktori, stil života i opće zdravstveno stanje. Žene koje puše ili imaju određena medicinska stanja (autoimune bolesti, psihološke tegobe, probleme s hormonima) mogu ući u perimenopauzu ranije i možda proći kroz nju brže.
Iako perimenopauza završava ulaskom u menopauzu (nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije), neki simptomi mogu potrajati i u postmenopauzi.
Koliko traju simptomi perimenopauze?
Simptomi se razlikuju po intenzitetu i trajanju među ženama. Kod nekih se simptomi javljaju povremeno tijekom nekoliko godina, dok kod drugih mogu trajati cijelo desetljeće. Neki simptomi, poput valova vrućine, mogu se nastaviti i u postmenopauzi, dok drugi nestaju nakon što razina hormona postane stabilna.
Simptomi perimenopauze
Najčešći simptomi perimenopauze po kojima žene mogu prepoznati jesu li u ovom životnom razdoblju:
Neredoviti menstrualni ciklusi
Perimenopauza započinje promjenama u menstrualnom ciklusu. Krvarenja mogu postati rjeđa ili češća, dulja ili kraća, obilnija ili oskudnija. Najčešće se ciklus prvo skrati na 21-25 dana, a zatim produlji više od 35 dana. Menstruacije mogu povremeno izostati, ali još uvijek nisu potpuno prestale, što je glavna razlika u odnosu na menopauzu. Često se nekoliko dana pred menstruaciju počne smećkasta sukrvica koja traje do menstruacije. Samo menstrualno krvarenje mijenja intenzitet (najčešće postaje slabije), boju (postaje tamnije boje) i miris (bude jačeg mirisa). Žena se mora javiti liječniku ako menstrualno krvarenje traje dulje nego obično ili krvarenja postaju obilnija, s ugrušcima. U slučaju izostanka menstruacije, mora imati pod kontrolom je li trudna.
Valovi vrućine i noćno znojenje
Valovi vrućine ili valunzi – iznenadni osjećaj intenzivne topline koji se može širiti po tijelu i licu. Može trajati nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Valovi vrućine su često praćeni pojačanim znojenjem i osjećajem nelagode. Žena ponekad ima osjećaj da će eksplodirati od velike navale energije koja izlazi iz nje, pa je takav osjećaj u taj tren ustraši i paralizira. Noćno znojenje može ometati san i probuditi ženu više puta tijekom spavanja, što može dovesti do kroničnog umora i razdražljivosti.
Problemi sa spavanjem (nesanica, isprekidan san)
Hormonalne promjene mogu utjecati na kvalitetu sna. Žene se mogu buditi tijekom noći ili imati poteškoća s uspavljivanjem. Najčešće uspiju zaspati u vrijeme u kojem uobičajeno idu spavati, no bude se oko 3 sata po noći i budu budne nekoliko sati.
Poboljšanje kvalitete sna postiže se izbjegavanjem ekrana prije spavanja, smanjenjem unosa kofeina i alkohola te korištenjem tehnika opuštanja.
Promjene raspoloženja, anksioznost i depresija
Pad estrogena može utjecati na proizvodnju serotonina, što može dovesti do promjena raspoloženja. Depresija i anksioznost se javljaju kod nekih žena u ovom razdoblju. Ako jače utječu na kvalitetu života, treba potražiti stručnu pomoć.
Smanjena seksualna želja i vaginalna suhoća
Hormonalne promjene mogu uzrokovati smanjenje libida te vaginalnu suhoću, što može otežati spolni odnos. Simptomi se mogu ublažiti lubrikantima i vaginalnim estrogenskim kremama. Bitan je razgovor s partnerom o promjenama u seksualnosti te konzultacija s liječnikom za odgovarajuću terapiju. Ponekad se autoimune bolesti, kao što je lihen sklerozus vulve, mogu zamijeniti sa perimenopauzalnom suhoćom vulve, pa žena ne koristi adekvatnu terapiju nego ima značajno smanjenu kvalitetu života.
Promjene u kostima i metabolizmu
Snižena razina estrogena može dovesti do gubitka gustoće kostiju i povećanja rizika od osteoporoze. Ne pogađa sve žene, ali je vrlo često. Postoje pretrage kojima se određuje razina gustoće kostiju.
Bolovi u kostima i zglobovima su karakteristični za ovo razdoblje, „Cijelo tijelo me boli“, jadaju se žene i stvarno se tako osjećaju. Bole sve kosti, mišići i zglobovi, pogotovo ujutro, kod dizanja iz kreveta. I u tom trenu se sjete svoje majke, tetke ili bake koje su govorile da ih cijelo tijelo boli, ali je to tada bilo toliko apstraktno da se nije moglo niti povjerovati da se tako nešto stvarno može i proživljavati.
Perimenopauza često usporava metabolizam
Perimenopauza može usporiti metabolizam, što može dovesti do nakupljanja kilograma. Žena, na početku perimenopauze, skupi deset kilograma na brzinu, uz istu prehranu i istu fizičku aktivnost. Kako kažu žene: „Debljam se od zraka.“ Kilogrami se najčešće skupljaju u području trbuha i dojki. Važna je prehrana bogata kalcijem i vitaminom D te redovita tjelesna aktivnosti, posebno vježbe snage i otpornosti.
Kognitivne promjene
Zaboravljivost, poteškoće s pamćenjem riječi / brojaka i „magla“ u mozgu su prolazne poteškoće s kojima se žene susreću. Vrlo su zastrašujuće jer žena, najednom, ima osjećaj kao da će izgubiti kompletno pamćenje. Ali, srećom, to su prolazne faze perimenopauze. Britkost uma i sposobnost memorije polako se vrati nakon burnog razdoblja perimenopauze.
Kako potvrditi jeste li u perimenopauzi’
Ne postoji niti jedan specifičan test koji sa sigurnošću može potvrditi perimenopauzu, ali liječnici dijagnozu postavljaju na temelju simptoma i razgovora s pacijenticom.
Razina hormona poput folikulostimulirajućeg hormona (FSH) se može mjeriti krvnim testom, ali njezina vrijednost varira tijekom ciklusa, što znači da povišen FSH nije uvijek pouzdan pokazatelj perimenopauze. Isto tako može varirati unutra pojedinih razdoblja perimenopauze. Uz FSH, liječnik može provjeriti i razinu estradiola te drugih hormona poput progesterona, inhibina i AMH (anti-Müllerovog hormona) plus ultrazvučno izbrojiti antralne folikule jajnika. Ti svi testovi se koriste za procjenu rezerve jajnika u kontekstu medicinski potpomognute oplodnje, ali niti jedan nije validiran za upotrebu u procjeni menopauzalnog statusa. Hormoni se mogu mjeriti i testovima iz sline.
Žene bi trebale posjetiti ginekologa u sljedećim slučajevima:
- Ako imaju vrlo obilna ili produljena krvarenja koja mogu upućivati na druge zdravstvene probleme.
- Ako izostanak menstruacije traje više od 3 mjeseca, a nisu još dosegle menopauzu.
- Ako osjećaju teške emocionalne promjene, poput depresije ili anksioznosti, koje im otežavaju svakodnevni život.
- Ako imaju učestale valove vrućine, nesanicu i druge simptome koji značajno utječu na kvalitetu života.
- Ako primjećuju neuobičajene bolove u zdjelici ili druge simptome koji nisu tipični za perimenopauzu.
Bilo bi dobro da žene vode dnevnik simptoma kako bi liječniku pružile što preciznije informacije, što može pomoći u donošenju odluka o daljnjem liječenju.
Kako ublažiti simptome perimenopauze?
Simptomi perimenopauze se mogu ublažiti prirodnim putem i pomoću hormonske terapije.
Kako prirodno uravnotežiti hormone?
Određene promjene u načinu života mogu pomoći u ublažavanju simptoma perimenopauze:
- Prehrana – unos hrane bogate kalcijem (mliječni proizvodi, bademi, lisnato povrće), vitaminom D (jaja, riba, sunčeva svjetlost) i zdravim mastima (maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi) koje podržavaju hormonalnu ravnotežu.
- Tjelesna aktivnost – kombinacija treninga snage i kardio vježbi, koje pomažu u očuvanju gustoće kostiju, ubrzavaju metabolizam i dižu razinu serotonina te na taj način pomažu da se osjećamo veselije. Joga i pilates mogu smanjiti stres i poboljšati fleksibilnost.
- Upravljanje stresom – u smanjenju negativnog utjecaja stresa na hormone, važnu ulogu mogu imati meditacija, tehnika disanja i redoviti odmor.
- Izbjegavanje stimulansa – bilo bi mudro ograničiti unos kofeina, alkohola i šećera, koji mogu pogoršati simptome poput valova vrućine i nesanice.
- Uzimanje biljnih pripravaka – biljke koje sadrže fitoestrogene: konopljika, maca, crvena djetelina, cimicifuga, lanene sjemenke, kineska anđelika, soja…postoji niz gotovih pripravaka u kapsulama ili prahu koje se mogu kupiti u ljekarnama za perimenopauzalne tegobe.
Medicinske terapije
- Hormonska nadomjesna terapija (HNT) – Postoje različite vrste HNT (tablete, flasteri, gelovi, kreme, sprejevi), a terapija se bira u dogovoru s liječnikom na temelju individualnog zdravstvenog stanja.
- Lokalni estrogenski tretmani – vaginalne kreme i čepići mogu pomoći kod vaginalne suhoće, boli tijekom odnosa i nevoljnog bježanja mokraće, bez značajnog utjecaja na cijelo tijelo.
- Antidepresivi i drugi lijekovi – kod žena, koje uz valunge imaju simptome depresivnog raspoloženja, u obzir dolazi i uzimanje antidepresiva iz skupine SSRI/SNRI.
Hormonska nadomjesna terapija dolazi u obzir kod zdravih žena koje su unutar 10 godina od menopauze, mlađe od 60 godina i nemaju kontraindikacije za uzimanjem terapije. Apsolutni rizik od komplikacija kod takve žene u periodu do pet godina uzimanja je vrlo nizak.
Primarni cilj hormonske terapije je ublažavanje valunga. Ostali simptomi su nesanica, ostale perimenopauzalne tegobe kao što je vaginalna suhoća, labilnost raspoloženja/depresija, gustoća kostiju, bolovi u zglobovima.
Kontraindikacije su anamneza raka dojke ili endometrija, anamneza duboke venske tromboze, tromobofilija, koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar, angina, tranzitorna ishemijska ataka, aktivna bolest jetre, neobjašnjivo vaginalno krvarenje, porfirija.
Prije donošenja odluke o bilo kojoj terapiji važno je konzultirati se s liječnikom.
Može li se zaustaviti perimenopauza?
Perimenopauza nije proces koji se može zaustaviti, ali se njezin tijek može usporiti. Simptomi mogu biti znatno ublaženi pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i odgovarajućim tretmanima.
Trenutno ne postoji medicinski način da se potpuno zaustavi menopauza, jer je ona prirodni dio starenja. Međutim, određene terapije mogu ublažiti njezino nastupanje, poput hormonske terapije.
Postoje istraživanja o mogućem produženju plodnosti, ali su to eksperimentalne metode koje još nisu dostupne široj populaciji.
Može li žena zatrudnjeti tijekom perimenopauze?
Žena, dokle god ima menstruaciju, može zanijeti, iako je plodnost značajno smanjena. Čak i kad menstruacije postanu neredovite, ovulacija može povremeno dogoditi. Smatra se da žena više ne može zanijeti ako je prošlo godinu dana od zadnje menstruacije. Ako žena u kasnijoj dobi planira trudnoću, važnost bi bilo konzultirati se s liječnikom.
Opcije za žene koje žele zatrudnjeti u kasnijoj dobi:
- Prirodna trudnoća – iako je teže zatrudnjeti, nije nemoguće.
- Medicinski potpomognuta oplodnja (MPO) – uključuje postupke poput stimulacije jajnika, IVF-a i upotrebe doniranih jajnih stanica.
- Hormonska terapija prije trudnoće – može poboljšati uvjete za začeće kod žena s hormonalnim disbalansom.
Kako se pripremiti za ovu životnu fazu?
Perimenopauza je prirodan proces i, iako donosi izazove, postoje mnogi načini za olakšavanje simptoma:
- Pratiti svoje tijelo i voditi dnevnik simptoma kako bi se bolje razumjele promjene koje se događaju.
- Razgovarati s liječnikom kako bi dobile pravovremene informacije i preporuke.
- Njegovati svoje tijelo i um zdravom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću i smanjenjem stresa.
- Otvoreno komunicirati s partnerom i obitelji, jer emocionalna podrška igra važnu ulogu u ovom razdoblju.
Žene vrlo često počinju pisati, slikati, kreću na nove kreativne tečajeve
Iako perimenopauza označava kraj reproduktivnog razdoblja, vrlo često je početak novog, zdravijeg i ispunjenijeg poglavlja života. Žena, koja je u reproduktivnoj dobi, bila okrenuta prema drugim ljudima i radila za dobrobit svih ljudi oko sebe, podizala djecu i brinula se o cjelokupnoj obitelji, sada dobiva priliku okrenuti se sebi, davati sebi i uživati u vlastitom bivanju i aktivnostima za svoju dušu, a za koje prije nije imala vremena. Perimenopauza je doba kad žene vrlo često počinju pisati, slikati, kreću na nove kreativne tečajeve, obnavljaju stara druženja s prijateljicama, promijene posao i osnivaju svoj vlastiti posao, jednom riječju: ponovno otkrivaju svijet. Šteta je to propustiti, zar ne?
Najvažnije informacije
| Definicija perimenopauze | Prijelazna faza prije menopauze, u kojoj jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona. |
| Trajanje | Varira – od nekoliko mjeseci do ~10 godina; u prosjeku 4‑8 godina. |
| Kada se javlja? | Najčešće u srednjim 40‑im godinama, ali može započeti i u srednjim 30‑im ili srednjim 50‑im. |
| Čimbenici ranijeg početka | Pušenje, kirurško uklanjanje jajnika, zračenje/kemoterapija, autoimune bolesti, kronični stres. |
| Čimbenici kasnijeg početka | Zdrav stil života, uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba, kontrola stresa. |
| Simptomi | • Nepravilni menstrualni ciklusi • Valovi vrućine / noćno znojenje • Problemi sa spavanjem • Promjene raspoloženja, anksioznost, depresija • Smanjena seksualna želja, vaginalna suhoća • Promjene u kostima/metabolizmu • Kognitivne promjene („moždana magla“) |
| Dijagnostika | Nema jednog specifičnog testa; liječnik koristi simptome i anamnezu. Hormonski testovi mogu pomoći, ali nisu konačni dokaz. |
| Kada posjetiti liječnika | • Vrlo obilna ili produžena krvarenja • Izostanak menstruacije > 3 mjeseca • Teške emocionalne promjene • Simptomi koji jako narušavaju kvalitetu života • Neuobičajeni bolovi u zdjelici |
| Mjere ublažavanja | Prirodne metode: prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, vježbe, upravljanje stresom, izbjegavanje kofeina / alkohola / šećera, fitoestrogeni. Medicinske terapije: hormonska nadomjesna terapija, lokalni estrogenski tretmani. antidepresivi (SSRI / SNRI) po potrebi. |
| Može li se “zaustaviti”? | Ne – perimenopauza se ne može potpuno zaustaviti, ali se simptomi mogu ublažiti i njen tijek djelomično usporiti. |
| Plodnost tijekom perimenopauze | Moguća je trudnoća dok traje menstruacija / ovulacija. Plodnost značajno smanjena. |
| Kako si pomoći? | Vođenje dnevnika simptoma, redoviti pregledi, zdrav stil života, podrška okoline. |
Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva
Fotografija: Pexels
Kako znati jeste li u perimenopauzi?
Miomi
Koliko može kasniti menstruacija a da nije trudnoća?
Priprema za cervikalni bris
Genitalne bradavice
Smeđi iscjedak
Mob (ginekologija)
E-mail fizikalna terapija:
Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana
izrada: trenutak.hr
