Pregledi prije trudnoće
U periodu planiranja trudnoće svakako se savjetuje posjetiti ginekologa. Liječničke intervencije u periodu planiranja trudnoće mogu u dobroj mjeri poboljšati tijek i ishod buduće trudnoće. Uloga ginekologa je savjetovati i educirati buduće roditelje, ocijeniti moguće rizike, usmjeriti dijagnostiku i terapijski djelovati u slučaju potrebe.
Oko 20% trudnica dolazi na prvi pregled kad već prođe prvo tromjesečje. Prvo tromjesečje je period u kojem se u najvećoj mjeri odvija razvoj organa (organogeneza) i tada je plod najosjetljiviji na vanjske utjecaje. Loša prehrana i izloženost raznim toksičnim tvarima mogu dovesti do razvoja mnogih velikih malformacija i manjih oštećenja organa. U razgovoru liječnik treba ocijeniti postoji li izloženost oba partnera otrovnim tvarima na poslu, kod kuće, u hobijima te ih educirati kako se zaštititi. Teški metali, pesticidi, herbicidi, razne kemikalije, lijekovi mogu utjecati na začeće i trudnoću.
Uzimaju li trudnica ili partner lijekove koji mogu onemogućiti zdravu i uspješnu oplodnju te razvoj trudnoće, liječnik ih mora upozoriti na prilagodbu terapije trudnoći. Lijekovi protiv zgrušavanja krvi (varfarin), neki antiepileptici, neki lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, neki lijekovi za pojačan rad štitnjače te vitamin A trebali bi se prekinuti uzimati ili zamijeniti za neškodljive. Ako je partner koristio kemoterapiju, savjetuje se pauza od šest mjeseci prije početka planiranja trudnoće jer takva vrsta terapije oštećuje DNK spermija. Šest mjeseci je period u kojem se odviju dva procesa sazrijevanja spermija.
Važno je da ginekolog bude upoznat sa svim lijekovima i biljnim preparatima u primjeni.
Oko 98% lijekova na tržištu nema točno ispitanu teratogenost. Teratogena tvar je ona koja dokazano dovodi do oštećenja ploda. Samo tridesetak lijekova ima dokazanu neškodljivost u trudnoći. Znači, jako je mali raspon lijekova koji se mogu uzimati tijekom trudnoće pa je potrebno ginekologu točno nabrojati sve lijekove i biljne preparate koji se koriste.
Teratogeni učinak imaju i infekcije poput rubeole, sifilisa, toksoplazme, herpes simplex virusa i kozica. Liječniku treba prepustiti odluku o dijagnostici vezanoj uz zarazne bolesti.
Pranje ruku i ostale higijenske mjere, izbjegavanje konzumacije nedovoljno kuhanog mesa i nepasterizirane hrane mogu smanjiti rizik od dobivanja infekcija poput toksoplazmoze, citomegalovirusa i listerioze.
Spolno prenosive bolesti (klamidija, gonoreja, sifilis, hepatitis B ili C), mogu utjecati na tijek trudnoće i dovesti do spontanih pobačaja i prijevremenih pobačaja. Testiranje na spolno prenosive bolesti preko cervikalnih briseva ili krvnih pretraga preporučuje ginekolog na temelju utvrđenih rizika. Pacijentica može koristiti puno širi spektar antibiotika prije trudnoće nego u trudnoći pa je, posljedično tome, i potpuno izlječenje uspješnije prije trudnoće nego u trudnoći. Potrebno je istovremeno liječiti oba partnera i ponoviti dijagnostiku nakon liječenja.
Liječenje spolno prenosivih bolesti uspješnije je prije trudnoće.
Alkohol u većim količinama i opioidne tvari ne bi trebalo koristiti u vrijeme planiranja trudnoće. Trebalo bi prestati pušiti.
Potrebno je početi uzimati folnu kiselinu u dozi od 400-800 mikrograma dnevno, barem mjesec dana prije početka planiranja trudnoće. Nedostatak folne kiseline kod trudnica je povezan s oštećenjima neuralne cijevi fetusa.
Pregled stomatologa u periodu planiranja trudnoće je vrlo koristan. Postoje studije koje su povezale paradontalne upalne bolesti s prijevremenim porođajima.
U slučaju rizika za kronične bolesti kao što su dijabetes, anemija, bolesti štitnjače, pacijentica se šalje na laboratorijsku obradu preko vađenja krvi.
Ako postoji od prije poznati poremećaj rada štitnjače, potrebno je odrediti TSH i protutijela. U planiranju trudnoće vrijednost TSH ne bi trebala biti veća od 2,5 mU/L.
Nasljedne bolesti, srčane greške, sve druge malformacije i sindromi koje postoje u obitelji oba partnera trebaju biti navedeni u razgovoru.
Nakon razgovora s budućom trudnicom radi se ginekološki pregled, PAPA test i ultrazvučni pregled. Traže se znakovi upalnih bolesti, analizira anatomija maternice jer miomi, polipi i malformacije maternice kao što su septum, dvoroga maternica mogu utjecati na plodnost i trudnoću. Uzimaju se cervikalni brisevi po procjeni ginekologa.
Nakon razgovora s liječnikom i ginekološkog pregleda trebate uživati i pustiti da Vas beba pronađe 😊.
Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva
Vodič za trudnice
Citomegalovirus u trudnoći
Koliko kilograma je normalno dobiti u trudnoći?
Kako dočekati Novu godinu u trudnoći?
Koju hranu izbjegavati u trudnoći?
Koje kućanske poslove izbjegavati u trudnoći?
Bojanje kose u trudnoći
Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana
izrada: trenutak.hr