Koliko može kasniti menstruacija a da nije trudnoća?

„Jedino što je gore od toga kad ti dođe menstruacija je da se ona uopće ne pojavi.“

Žene su često zabrinute kada primijete da menstruacija kasni. Prva pomisao često bude trudnoća, ali postoji i cijeli niz drugih razloga zbog kojih dolazi do kašnjenja ili poremećaja ciklusa a koji ne uključuju začeće.

Ova tema je važna ženama različite dobi i životnih okolnosti, npr. onima koje planiraju trudnoću, onima koje je žele izbjeći ili onima koje žele bolje razumjeti svoj ciklus i pratiti vlastito reproduktivno zdravlje. Menstrualni ciklus je podložan oscilacijama kod većine žena. Uzroci poremećaja ciklusa mogu biti prolazni, beznačajni, ali i znakovi složenijih hormonskih ili sistemskih stanja.

Kada se kašnjenje menstruacije smatra normalnim?

Prvi dan menstrualnog krvarenja smatra se prvim danom menstrualnog ciklusa. Zadnji dan menstrualnog ciklusa je dan prije idućeg menstrualnog krvarenja. Uredan menstrualni ciklus je u rasponu od 21 do 35 dana, što znači da se iduća menstruacija može pojaviti 21 dan nakon prvog dana menstrualnog krvarenja pa sve do 35 dana nakon prvog dana menstrualnog krvarenja.

Kao što nismo sve dane jednako gladni, jednako umorni, jednako pospani, tako ni menstrualni ciklus ne mora uvijek biti na isto broj dana, npr. 28, nego može varirati. Sve te varijacije su mudre prilagodbe organizma na vanjske utjecaje okoline i stanja našeg organizma, pa to treba kao takvo poštovati. Nije bitno je li jedan ciklus trajao 24 dana, idući 32, pa idući 28 dana. Ako su u rasponu od 21 do 35 dana, svi ciklusi su uredni.

Prvi dan menstrualnog krvarenja smatra se prvim danom menstrualnog ciklusa.

Čemu uopće služi ciklus i menstrualno krvarenje? Jedina svrha menstrualnog ciklusa je trudnoća. Tijelo tijekom ciklusa priprema maternicu za začeće i trudnoću. Sluznica maternice se podebljava da bi se embrij mogao ukopati u plodno tlo i razvijati. Ako ne dođe do začeća, sluznica propada i izlazi u obliku menstrualnog krvarenja iz tijela. Tijelo žene se svaki mjesec priprema za začeće, pa svaki mjesec dolazi do menstrualnog krvarenja ako ne dođe do trudnoće.

Je li nužno imati svaki mjesec menstruaciju? Je li nužno svaki mjesec svakoj ženi da bude plodna? Nije. Svaka žena ima pravo na „odmor“ poneki mjesec, pogotovo ako je organizam iscrpljen zbog stresa, bolesti, teških fizičkih aktivnosti, putovanja, promjena tjelesne težine, promjena načina života… Kad je tijelo iscrpljeno, ono se osjeća na način: „Nije vrijeme za bebu jer nisam u mogućnosti održati trudnoću, uložiti energiju u rast novog živog i zdravog bića.“ Tada nema ovulacije, a posljedično niti menstruacije. Vrlo često tijekom ljetnih mjeseci menstruacija preskoči jedan mjesec. I našem ciklusu je poneki put potreban godišnji odmor.

Uredan menstrualni ciklus traje od 21 do 35 dana.

Menstruacija dolazi 14 dana nakon ovulacije. To je pravilo. Ako je organizam iz nekog razloga ukinuo ovulaciju, neće doći niti do menstruacije u očekivano vrijeme.

Žensko tijelo nije švicarski sat i ne mora funkcionirati precizno kao stroj. Kad se žena mora zabrinuti ako menstruacija kasni? Kod žena koje imaju redovite cikluse razlog za zabrinutost postoji ako menstruacija kasni više od tri mjeseca. Žene koje imaju neredovite cikluse trebaju se zabrinuti i potražiti liječničku pomoć ako menstruacija kasni dulje od 6 mjeseci. Izostanak od 3, odnosno 6 mjeseci, naziva se „amenoreja“.

Postoje kalendari menstrualnog ciklusa. Poželjno je da svaka žena prati svoje menstrualne cikluse kako bi uvidjela postoje li nepravilnosti te jesu li te nepravilnosti razlog za zabrinutost i posjet liječniku.

Prvi korak kod izostanka menstruacije je isključiti trudnoću. Urinski test na beta HCG najčešće bude dovoljan. No, ako postoji sumnja da se ipak radi o trudnoći usprkos negativnom kućnom testu, potrebno je odrediti beta HCG iz krvi. To je jedini test koji je u potpunosti pouzdan.

Uzroci kašnjenja menstruacije bez trudnoće

Stres i psihofizičko opterećenje

Psihološki i fizički stres može utjecati na hormonsku ravnotežu. Hormoni stresa jako utječu na spolne hormone koji onda ne proizvedu ovulaciju. Što je i logično; u vrijeme stresnog razdoblja nije vrijeme za reprodukciju.

Prilikom napornog učenja u srednjoj školi i na fakultetima vrlo često izostane menstruacija. Studentice prve godine fakulteta, koje su se morale odseliti iz svog grada u drugi grad radi studiranja, vrlo često nemaju menstruaciju do 6 mjeseci nakon preseljenja. Gubitak bliskog člana obitelji, prekidi u vezama, intenzivno razdoblje na poslu, briga za članove obitelji, velike životne promjene, emotivni gubici – sve su to razdoblja kada nije vrijeme za bebu. Organizam ukine ovulaciju, a posljedično tome i menstrualno krvarenje.

Kako znamo da je organizmu previše? Preko neprimjetnih djelovanja stresa kao što su nesanica, umor veći nego inače, promjene apetita, pojačana tjeskoba… Treba zapaziti takve znakove i pokušati presložiti život jer nas sve to skupa može dovesti i do neke ozbiljnije bolesti, a ne samo izostanka menstrualnog krvarenja.

Promjene tjelesne mase

Nagla promjena težine – bilo porast, bilo pad – može utjecati na ciklus. Količina masnog tkiva je u izravnoj vezi s proizvodnjom estrogena u tijelu. Izrazito niska ili visoka tjelesna masa na taj način može utjecati na ovulaciju jer je ravnoteža estrogena u tijelu uvjet za ovulaciju. Nagle promjene tjelesne težine se javljaju kod dijeta, gubitka apetita zbog stresa, intenzivne tjelovježbe, bolesti koje utječu na prehranu ili sl. Poznato je da anoreksične djevojke izgube i nemaju menstrualni ciklus sve do trena dok opet ne vrate određenu količinu masnog tkiva.

Nagla promjena težine može utjecati na ciklus.

Body mass index manji od 18,5 kg/m2 dovodi do izostanka menstruacije kod žena starijih od 18 godina, a ispod 18 godina se računa težina manja od 10. percentile za dob.

Intenzivna fizička aktivnost

Vrlo intenzivna tjelovježba, osobito ako je praćena smanjenim unosom energije, kao što su, npr. pripreme za sportska natjecanja, povećanje učestalosti vježbanja u kratkom vremenu, zahtjevni fitness režimi i slično utječu na menstrualni ciklus. I kod rekreativki, ako naglo dođe do značajne promjene u rutini, dolazi do izostanka menstruacije.

Poremećaji rada štitnjače

Jedan od prvih simptoma poremećaja rada štitnjače bude poremećaj menstrualnog ciklusa. I pojačan i usporen rad štitnjače utječu na ciklus. Uz gubitak menstruacije javljaju se umor, oscilacija u težini, smanjeni libido, osjetljivost na hladnoću, promjena raspoloženja, nesanica, i slično. Funkcija štitnjače se određuje određivanjem razine TSH u krvi.

Sindrom policističnih jajnika (PCOS)

PCOS je najčešći reproduktivni poremećaj u žena. Minimalno 20% slučajeva izostanka menstruacije je povezano s PCOS-om. Simptomi koje žene s policističnim jajnicima primjećuju su produljeni ciklusi, pojačana dlakavost, akne, oscilacije u težini, debljina.

PCOS je prisutan u minimalno 20% slučajeva izostanka menstruacije.

Neredoviti ciklusi, povećana razina muških spolnih hormona u krvi (androgena) i ultrazvučno potvrđeni policistični jajnici upućuju na dijagnozu policističnog sindroma. PCOS nije isključivo poremećaj jajnika, nego postoji povećani rizik za sistemske bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i druge metaboličke bolesti. Žene s PCOS-om mogu imati problema sa zanošenjem jer, zbog produljenih ciklusa, ne znaju točno kad je ovulacija te vrlo često niti nemaju ovulaciju.

Ultrazvučna slika policističnog jajnika. Folikuli (na slici crne okruglaste tvorbe, u svakom se nalazi po jedna jajna stanica) smješteni su kao niska bisera na rubovima jajnika, što je karakteristično za policistični jajnik.

Povišeni prolaktin (hiperprolaktinemija)

Povišene razine prolaktina mogu poremetiti ovulacijski ciklus i uzrokovati kašnjenje menstruacije. Kod nekih žena se još javlja iscjedak iz dojki, pad libida, glavobolje. Hiperprolaktinemija se otkriva određivanjem prolaktina u krvi.

Prolaktin se može se privremeno povećati zbog stresa, jela, spolnog odnosa, tjelesne aktivnosti, uzimanja antipsihotika te kod bolesti štitnjače. Kod blagih povećanja potrebno je ponovo određivanje prolaktina natašte, ujutro i bez prethodne fizičke aktivnosti.

Perimenopauza

Perimenopauza se obično javlja u srednjim 40-im godinama. U perimenopauzi se ciklus prvo skrati, a zatim sve više produljuje. Skraćivanje može biti takvo da se menstruacija javlja svaka dva do tri tjedna. Nakon toga se ciklus produljuje s izostankom od tri mjeseca i više pa sve dok potpuno ne izostane menstrualno krvarenje. Osim promjena u duljini ciklusa, dolazi do promjene u količini i boji menstrualnog krvarenja. Krvarenje bude sve slabije, a boja tamnija. Ostali simptomi perimenopauze su valunzi, razdražljivost, nesanica, nagle promjene raspoloženja, slaba koncentracija, povećanje tjelesne težine.

Preuranjena menopauza počinje u tridesetim godinama te se, u traženju uzroka izostanka menstruacije, svakako mora uzeti u obzir i ovo rijetko stanje.

Hormonska kontracepcija i prekid korištenja

Kod uzimanja kontracepcijskih tableta može doći do izostanka krvarenja koje traje mjesecima. Sluznica maternice se previše stanji zbog nedostatka estrogena te ne dolazi do krvarenja. Tada treba na neko vrijeme pojačani unos estrogena da bi se sluznica maternice oporavila.

Nakon prestanka uzimanja kontracepcijskih tableta ne treba očekivati da će se ciklus odmah ustabiliti. Neke žene i do 6 mjeseci nakon prestanka uzimanja tableta ne dobiju menstruaciju.

Hormonska spirala dovodi do smanjenja ili potpunog izostanka menstrualnog krvarenja, što je terapijski odlična opcija za žene koje su imale obilna krvarenja te posljedičnu anemiju i manjak željeza u krvi. Ako dođe do potpunog izostanka krvarenja uz spiralu, treba pomisliti i na trudnoću te isključiti tu mogućnost.

Nakon odstranjenja hormonske spirale, ciklusi se brzo vrate u normalu.

Lijekovi i kronične bolesti

Lijekovi poput antipsihotika, antidepresiva, kortikosteroida, citostatika mogu poremetiti ciklus. Potrebno je ginekologu navesti sve lijekove koji se uzimaju, bez obzira na to imaju li veze s ginekološkim problemima ili ne.

Pojedina kronična stanja mogu uzrokovati poremećaje ciklusa, poput dijabetesa, autoimunih bolesti, bolesti jetre, bubrega, crijeva.
Poremećaji u radu hipotalamusa, hipofize, tumori mozga, tumori jajnika, tumori nadbubrežne žlijezde, kiretaže su rijetka stanja koja dolaze u obzir kada izostane menstrualno krvarenje.

Poremećaji prehrane

Stanja poput anoreksije, bulimije ili kompulzivnog prejedanja mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu i uzrokovati izostanak menstruacije. Za vrijeme gladovanja organizam zaključi da nije vrijeme za reprodukciju te ukine menstrualni ciklus. To je ozbiljan znak da tijelo ne prima dovoljno energije te da je potrebno povećati unos kalorija.

Kada je preporučljivo potražiti savjet ginekologa?

Svaka žena bi trebala pratiti svoj menstrualni ciklus. Ako menstruacija izostane 3 mjeseca, kod žena koje imaju redovite cikluse, ili 6 mjeseci, kod žena koje imaju neredovite cikluse, potrebno je javiti se ginekologu. I isključiti mogućnost trudnoće jer je to najčešći uzrok izostanka menstruacije.

Znakovi koji mogu upućivati na potrebu za liječničkim pregledom su učestalo kašnjenje ili potpuno izostajanje menstruacije tijekom nekoliko mjeseci, bol u zdjelici koja nije tipična za prethodne cikluse, neuobičajeno obilno ili oskudno krvarenje, iznenadne promjene u tjelesnoj težini, sumnja na hormonski disbalans (npr. pojačana dlakavost, akne, promjene raspoloženja i sl.).

Što uključuje ginekološka obrada kod izostanka ili kašnjenja menstruacije?

Uobičajena ginekološka obrada uključuje razgovor o tegobama (anamnezu), ginekološki i ultrazvučni pregled te, po potrebi, laboratorijske pretrage (krvna slika, šećer u krvi, hormon štitnjače, bazalni hormonski status), pregled endokrinologa i savjet nutricionista.

Ginekolog može pitati o duljini ciklusa, načinu života, stresu, prehrani, tjelesnoj aktivnosti, lijekovima i prethodnim ginekološkim stanjima.

Može li se ciklus regulirati promjenama životnih navika?

Promjene životnih navika mogu pridonijeti redovitijem ciklusu. Pozitivno na ciklus mogu utjecati usklađena i redovita prehrana s dovoljnim unosom energije i mikronutrijenata, umjerene, ali kontinuirane fizičke aktivnosti, osiguravanja kvalitetnog sna i odmora, korištenje strategija za smanjenje stresa (npr. šetnje, disanje, meditacija), ograničenja kofeina, nikotina i alkohola.

Promjene životnih navika mogu pridonijeti redovitijem ciklusu.

Korisno je voditi dnevnik ili koristiti aplikaciju za praćenje ciklusa kako bi žene bolje razumjele svoj uzorak i lakše prepoznale eventualne promjene.

Praćenjem drugih znakova hormonskih oscilacija – poput promjena raspoloženja, apetita ili temperature tijela – može se steći cjelovita sliku o ciklusu.

Povremeno kašnjenje menstruacije ne mora značiti ozbiljan problem

Ciklus može varirati zbog brojnih, često prolaznih utjecaja – poput stresa, promjene rutine, putovanja, manjih infekcija ili promjena u prehrani. U tim situacijama nije vrijeme za trudnoću, pa nema niti ovulacije. Tijelo često spontano ponovno uspostavi ravnotežu.

Kašnjenje menstruacije treba promatrati u kontekstu svog ciklusa i životnog ritma. Znanje o vlastitom tijelu i redovito praćenja ciklusa su važni u odluci kada je vrijeme za opuštanje, a kada za savjetovanje s liječnikom.

Žena se treba dobro informirati, voditi evidenciju i ne oklijevati obratiti se ginekologu kada osjeti da nešto nije uobičajeno za njeno tijelo.

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

Tel 01 36 95 923

Jaruščica 19, Zagreb

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr

Scroll to Top