Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, što znači da ih ljudsko uho ne može čuti. Koristi se u medicini za dijagnostiku i liječenje jer nije štetan po ljudsko zdravlje. Kroz ultrazvučnu sondu se odašilje ultrazvučni val koji se odbija od prepreka te se, prema vremenu potrebnom da se val vrati, određuje oblik i udaljenost tijela od sonde. Odbijeni ultrazvučni val se pretvara u električne impulse koji stvaraju sliku na ekranu. Na taj način se mogu pregledavati unutarnji organi u ljudskom tijelu.

Ultrazvuk dojki se radi u svrhu ranog otkrivanja raka dojki, u fazi kada je potpuno izlječiv, te u hitnim stanjima kao što je bol, crvenilo, iscjedak, nastanak kvržice, problemi s dojkama u trudnoći i dojenju…

UZV dojke se može koristiti tijekom trudnoće i dojenja.

Rak dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena. 25% žena koje obole od raka ima rak dojke. Kada se rak dojke otkrije u ranom stadiju, mogućnost potpunog izlječenja je velika. Zbog toga je potrebno redovito raditi preglede dojki. Muškarci puno rjeđe dobiju rak dojke nego žene, manje od 1% svih malignih oboljenja kod muškaraca se odnosi na rak dojke. Zbog toga se kod muškaraca ne preporučuju redoviti pregledi dojke nego samo u slučaju simptoma vezanih uz dojku. Ultrazvuk, za razliku od mamografije, ne zrači pa se može koristiti tijekom trudnoće i dojenja.

Kako se radi ultrazvuk dojki?

Pacijentica na pregled mora donijeti kompletnu prijašnju medicinsku dokumentaciju vezanu uz dojke – nalaze prijašnjih ultrazvuka, mamografija, magnetskih rezonanci, biopsija, operacija. Preporučuje se raditi ultrazvuk dojki neposredno nakon menstrualnog krvarenja: peti do deseti dan ciklusa jer je tada žljezdano tkivo najtanje i daje jasnu sliku.

Ultrazvučni pregled dojke je bezbolan.

Pacijentica je u ležećem položaju, razodjenuta do pasa. Nije dobro stavljati pudere, kreme, losione po koži dojke prije pregleda jer otežavaju pregled. Na kožu dojki se stavi gel da se poboljša kontakt između ultrazvučne sonde i kože jer ultrazvučne zrake teško prodiru kroz zrak. Sondom se u više smjerova pređe preko obje dojke, a zatim se pregledaju obje pazušne jame s limfnim čvorovima. Sam pregled traje oko dvadesetak minuta, a pacijentica odmah nakon pregleda dobije kompletan nalaz. Ultrazvučni pregled je bezbolan, moguća je jedina mala nelagoda prilikom pregleda područja oko bradavice s obzirom da je to područje općenito jače osjetljivo na bilo kakav dodir.

Uz klasičan ultrazvučni pregled, mogu se koristiti dvije dodatne opcije ultrazvuka: color doppler i elastografija. Color dopplerom se prikazuje prokrvljenost i raspored krvnih žila unutar tkiva te mjere brzine protoka u žilama sumnjivih tvorbi. Elastografija je metoda kojom se mjeri tvrdoća tkiva. Maligne strukture su često tvrđe nego benigne, pa se drugačije prikažu na elastografiji od benignih tvorbi.

U slučaj da se postavi sumnja na maligne promjene unutar tkiva dojki, savjetuje se daljnja obrada: mamografija, magnetska rezonanca, punkcija, biopsija, operacija, ovisno o preporuci ultrasoničara.

Postoje li komplikacije ili nuspojave ultrazvučnog pregleda?

Ne postoje. Ultrazvuk se radi u ležećem položaju pacijentice te može biti otežan jedino u slučaju ako pacijentica ne može, iz nekog razloga, biti u ležećem položaju.

Ultrazvuk dojki se može raditi u preventivne svrhe i u slučaju hitnosti.

Kod žena do 40. godine života ultrazvuk je prvi izbor za pregled dojki. Dojke žena u reproduktivnoj dobi vrlo često imaju gusto žljezdano tkivo koje se mijenja tijekom mjeseca pod utjecajem hormona. Ultrazvučni valovi duboko prodiru u žljezdano tkivo i daju jasnu sliku, za razliku od mamografije koja ne prodire jasno u žljezdano tkivo. Ultrazvuk isto tako, za razliku od mamografije, razlikuje vodenu cistu dojke od solidnog tumora koji je građen od tkiva. Benigne ciste dojki su vrlo česte u reproduktivnoj dobi žene, tako da tu ultrazvuk može dati definitivnu dijagnozu bez potrebe za daljnjom obradom. Ultrazvukom se mogu detaljno pregledati limfni čvorovi u području pazuha. Mamografija ne pokriva područje pazušnih jama, ona snima samo dojke.

Od puberteta pa kroz cijeli život se savjetuje samopregled jednom mjesečno kojeg izvodi pacijentica, u danima neposredno nakon menstrualnog krvarenja. Preko samopregleda žena upoznaje tkivo svojih dojki tako da kroz vrijeme lakše može raspoznati ako dođe do bilo kakvih sumnjivih promjena.

Kod žena s niskim rizikom za razvoj raka dojki savjetuje se napraviti prvi ultrazvučni pregled s 30 godina života, a nakon toga se radi jednom godišnje. S 40 godina se savjetuje napraviti prvu bazičnu mamografiju, a nakon 50. godine kreću redoviti mamografski pregledi po smjernicama. Ultrazvuk dojki se nakon 40. godine savjetuje raditi naizmjenice s mamografijom.

Kod pacijentica s povišenim rizikom za razvoj raka dojki savjetuje se napraviti prvi ultrazvučni pregled dojki s 25 godina života, a nakon toga jednom godišnje. Magnetska rezonanca dojki kod tih pacijentica se radi u razdoblju između 30. i 40. godine života, a nakon 40. godine prva mamografija. Pacijentice s povišenim rizikom za razvoj raka dojki su žene koje imaju oboljenje od raka dojke u prvoj liniji (majka, sestra, kći), imaju genetski dokazani povećani rizik za razvoj raka dojke ili su radioterapijski liječene u području prsa prije 30. godine života.

Kada treba hitno napraviti ultrazvuk dojki?

Više je stanja u kojima treba hitno napraviti ultrazvuk dojki:

• kvržica u području dojki ili pazušne jame
• crvenilo, bol ili oteklina kože dojke
• nabiranje ili uvlačenje kože dojke
• spontani iscjedak (bjelkasti, gnojan ili sukrvav) iz bradavice
• uvlačenje bradavice, promjena bradavice, crvenilo ili kraste
• simptomi kod trudnica i dojilja (kvržice, crvenilo, oteklina, sukrvavi iscjedak, jaka bol)
• promjene u položaju implantata
• abnormalnosti ožiljka nakon operacije dojki

Kvržica u dojci može biti dobroćudnog i malignog porijekla. U mlađoj populaciji češće su dobroćudne tvorbe kao što su ciste i fibroadenomi koje ultrazvuk jako dobro raspoznaje.

Crvenilo, bol, oteklina, iscjedak mogu biti znaci upale tkiva dojke, no ponekad se uz upalu može nalaziti i maligna promjena. Kod upale dojke može se razviti apsces. Apsces je gnojna upala praćena stvaranjem gnojnog sadržaja unutar tkiva dojke. Ultrazvukom dojke se jasno može dijagnosticirati je li došlo do stvaranja apscesa. Ako je apsces prisutan, mora se učiniti aspiracija i evakuacija gnoja iz dojke, uz antibiotsku terapiju. Ako se upala dojki razvije i ponavlja u periodu izvan trudnoće i dojenja, savjetuje se i mamografski pregled nakon prestanka simptoma upale da bi se isključila maligna bolest.

Uvlačenje i nabiranje kože, uvlačenje bradavice, promjena bradavice su simptomi kod kojih se obavezno mora napraviti obrada. Bjelkasti iscjedak iz dojki može biti mliječan te ne mora upućivati na malignu promjenu. Sukrvavi iscjedak može biti znak upale, traume ili malignog oboljenja pa je nužno hitno napraviti obradu.

Ultrazvuk ne zrači i bolje prodire u gusto žljezdano tkivo.

U trudnoći i dojenju se savjetuje raditi ultrazvuk jer, za razliku od mamografije, ne zrači i bolje prodire u gusto žljezdano tkivo kakvo je u dojkama u tim periodima pod utjecajem hormona. U slučaju kvržice, bolova u dojki, sukrvavog iscjetka, otekline, crvenila tijekom trudnoće i dojenja, žena se obavezno mora javiti na pregled liječniku.

Kod žena s implantatima, čije dojke je teže pregledati na mamografiji jer mamografski aparat radi pritisak na dojke, ultrazvučni pregled u slučaju bilo kakvih problema s implantatima daje kvalitetnu sliku i ne može oštetiti niti pomaknuti implantate.

Kada je potreban ultrazvuk dojki kod muškaraca?

Kod muškaraca vrijede iste preporuke za hitan ultrazvuk dojki kao i kod žena. Svi simptomi u području dojke: tvrda kvržica u području dojke ili pazušne jame, crvenilo, bol i otok kože dojke, nabiranje ili uvlačenje kože dojke, spontani iscjedak iz dojki, uvlačenje bradavice, stvaranje krasti ili crvenilo bradavice – indikacija su za hitan ultrazvučni pregled dojki. Kod muškaraca je rak dojki puno rjeđi nego kod žena, no obično ima agresivniji tijek zbog tankog tkiva te je nužno odmah napraviti pregled u slučaju pojave bilo koji od gore navedenih simptoma.

BI-RADS

Ultrazvučni pregled se može klasificirati preko BI-RADS kategorija, kao i mamografija:

ULTRAZVUČNA BI-RADS KATEGORIJA

Ultrazvuk dojke otkriva 80 do 95% svih promjena u dojci. Može postaviti sumnju na maligne promjene kada su manje od 5 milimetara, što je puno ranije nego kad žena sama napipa kvržicu. S obzirom na to da je rak dojki najčešće maligno oboljenje od koje obolijevaju žene, veoma je bitno raditi samopreglede jednom mjesečno te koristiti ultrazvuk i mamografiju po preporukama. Rano otkrivanje raka dojki omogućuje potpuno izlječenje.

„Breast Imaging Reporting and Data System“ (BI-RADS) je standardizirana klasifikacija koja je napravljena od strane American College of Radiology, a služi za opisivanje slikovnih nalaza mamografije, ultrazvuka i magnetne rezonance dojki.

Svrha BI-RADS klasifikacije je postići da svi liječnici koji sudjeluju u dijagnostici, praćenju i liječenju bolesti dojke „govore istim jezikom“ te se, pri spomenu BI-RADS kategorije, odmah orijentiraju koliko je promjena u dojci sumnjiva na zloćudnost.

BI-RADS 0

BI-RADS 0 je kategorija kod koje ultrazvuk ne može definitivno procijeniti o čemu se radi jer ima svoja ograničenja i ne pruža dovoljno podatka za definiciju određene promjene. Potrebna je dodatna dijagnostika kao što su mamografija i magnetska rezonanca dojki.

BI-RADS 1

BI-RADS 1 je kategorija koja se definira kao negativan nalaz, što znači da je nalaz uredan. Nisu nađene nikakve promjene u tkivu dojki, čak niti dobroćudne. Potpuno uredan nalaz, bez dodatnih komentara. Vjerojatnost malignog oboljenja je 0%, preporučuje se daljnji rutinski probir: mamografija i ultrazvuk dojke po smjernicama.

BI-RADS 2

BI-RADS 2 je kategorija dobroćudnih promjena u dojci. Promjene koje se nalaze su 100% dobroćudnog porijekla. To su fibroadenomi, jednostavne ciste dojki, masne / uljne ciste, lipomi, limfni čvorovi u dojci, prošireni mliječni kanalići, implantati.

BI-RADS 2 se razlikuje od BI-RADS 1 po tome što postoji promjena u tkivu dojke, ali je ona potpuno benigna. Kod BI-RADS 1 nema nikakvih promjena unutar tkiva dojke. Kod BI-RADS 2 se ne očekuje kroz vrijeme da će se promjena promijeniti u zloćudnom smjeru pa se preporučuju daljnje redovite rutinske kontrole po smjernicama.

BI-RADS 3

BI-RADS 3 je srednja kategorija kod koje je vjerojatnost za zloćudnu promjenu veća od 0% i manja od 2%. U ovu skupinu spadaju promjene koje se nalaze između dobroćudnih i nejasnih promjena, kao što su nakupine malih cista, složenije ciste, ožiljci nakon operacija, sjene bez konkretnih promjena, masna nekroza, ovalne i vodoravno položene promjene bez centralnih stražnjih sjena, definirane nekalcificirane tvorbe.

Praćenje ide za 6 pa 12 mjeseci. Ako se promjena smanjuje ili stagnira nakon dvije do tri godine, prelazi u BI-RADS 2. Ako se povećava, mijenja rubove u nepravilne, kalcificira ili mijenja izgled, prelazi u BI-RADS 4 ili BI-RADS 5.

BI-RADS 3 je privremena kategorija dokle god se promjena ne definira kao BI-RADS 2 ili BI-RADS 4.

BI-RADS 4

BI-RADS 4 je kategorija koja ima veću sumnju na malignu promjenu od prijašnjih kategorija. Vjerojatnost za zloćudnu promjenu se kreće od 3-94%. Promjena ne izgleda definitivno kao zloćudna, ali ima određenu vjerojatnost biti zloćudna. Treba se napraviti biopsija da se dobije definitivna citološka ili patohistološka dijagnoza. Primjer za ovu skupinu je tvorba koji ne zadovoljava tipične kriterije za fibroadenom.

BI-RADS 4 se dijeli u tri potkategorije:

• BI-RADS 4A: niska vjerojatnost za zloćudnu promjenu – veća od 2% i manja 10%
• BI-RADS 4B: umjerena vjerojatnost za zloćudnu promjenu – veća od 10% i manja od 50%
• BI-RADS 4C: velika vjerojatnost za zloćudnu promjenu – veća od 50% i manja od 95%

BI-RADS 5

BI-RADS 5 je kategorija koja ima veliku vjerojatnost za zloćudnu promjenu. Promjena ima karakterističan izgled raka dojke, veću od 95%. Potrebna je biopsija i odstranjenje promjene. Razlika od BI-RADS 4 je da se, ako biopsija pokaže da se radi o dobroćudnoj tvorbi, svejedno savjetuje kirurško odstranjenje cijele tvorbe da bi se dokazalo da se radi o dobroćudnoj promjeni. Promjene na koži kao što su uvlačenje bradavice, nabiranje i zadebljanje kože, kvržica koja se pipa, povećanje u rastu kroz vrijeme podupiru dijagnozu.

BI-RADS 6

BI-RADS 6 je kategorija za tvorbe koje su patohistološkom obradom dokazano zloćudne. Koristi se prije liječenja, tj. operacije ili kemoterapije.

Česte promjene i stanja dojki

Cooperovi ligamenti

Cooperovi ligamenti su čvrste vlaknaste strukture koje se protežu od unutarnje strane kože dojki do prsnih mišića. Spajaju i podupiru žljezdano i masno tkivo dojk,i pa su na taj način odgovorni za održavanje oblika i konfiguracije dojki.

Cooperovi ligamenti se starenjem organizma istežu i slabe, pa dojke neminovno mijenjaju oblik od čvrstih i samostojećih dojki prema dojkama koje djeluju „obješene“. Tkivo dojki se, zbog težine, spušta iz gornjeg dijela u donji dio dojki.

Trudnoće i dojenje ubrzavaju proces spuštanja dojki. Nenošenje grudnjaka isto tako utječe na ubrzano spuštanje dojki, pogotovo kod žena koje imaju velike dojke ili kod žena koje se bave sportom.

Prilikom fizičkih aktivnosti svakako treba nositi primjereni grudnjak koji ne stišće, ali koji podupire i podržava dojke da ne dođe do slabljenja i pucanja Cooperovih ligamenata. Ligamenti se ne mogu vratiti u prvobitan položaj kad se jednom opuste, no postoje kirurški zahvati kojima se može rekonstruirati oblik dojki.

Jednostavna cista dojke

Jednostavna cista dojke ili vodena cista dojke je najčešća dobroćudna kvržica u dojkama. Iznad 40 godina starosti skoro sve žene imaju vodene ciste u dojkama. Kad žena, sva prestrašena, dođe kod doktora i kaže da je našla kvržicu, najveća vjerojatnost je da je našla jednostavnu cistu ili fibroadenom.

Žene vrlo često imaju ciste u dojkama a da nemaju nikakvih smetnji. Ponekad su ciste bolne, pogotovo ako naglo narastu ili su velike. Ciste nastaju zbog začepljenja kanalića unutar dojke. Neke ostaju dulje vrijeme u dojkama, a neke nestanu nakon nekog vremena.

Vodena cista dojke je najčešća dobroćudna kvržica u dojkama.

Jednostavne ciste dojke spadaju u kategoriju BI-RADS 2. Nije potrebna nikakva intervencija osim u slučaju da su velike pa fizički smetaju i bole. Tad se radi citopunkcija – iglicom se odstrani sadržaj ciste i napravi analiza sadržaja.

Kod svake promjene u dojci, koju žena osjeti prilikom samopregleda dojki ili uoči promjene na površini dojke, mora se javiti na liječnički pregled da se utvrdi o čemu se radi. Liječnik će odlučiti hoće li raditi ultrazvuk mamografiju ili magnetnu rezonancu. Ultrazvuk i mamografija su prva linija pregleda, a ovisno o tegobama se odlučuje što će se prvo raditi.

Kompleksna cista dojki

Kompleksna cista dojki je cista koje sadrži više komponenti, za razliku od jednostavne ciste koja ima samo bistar vodenasti sadržaj. Može imati deblju stijenku od jednostavnih cista, pregrade ili čvrsto tkivo unutar ciste. 5% svih cista se odnosi na kompleksne ciste. Vjerojatnost da je kompleksna cista zloćudna je 0,3 %.

Kompleksne ciste dojke povezane su s raznim dijagnozama, uključujući fibrocistične promjene, intraduktalni papilom, apsces, hematom, nekrozu masnog tkiva, fibrocističnu mastopatiju, papilom, duktalni karcinom in situ (DCIS), infiltrirajući duktalni karcinom.

Kompleksne ciste spadaju u BI-RADS 4 kategoriju.

Fibroadenom

Fibroadenom ili fibroadenolipom je dobroćudna izraslina u dojci koja nastaje umnažanjem vezivnog tkiva. To je najčešći dobroćudni tumor dojke. Ima minimalni zloćudni potencijal. 10-15 % žena ima više fibroadenoma u isto vrijeme i tada je to najčešće nasljedno. Najčešće narastu u gornjim i postraničnim dijelovima dojke.

Dob žena u kojoj prevladavaju fibrodenomi je između 10 i 40 godina, s vrhuncem nastajanja između 25 i 40 godina. Kad žena osjeti kvržicu u dojci, najveća vjerojatnost je da se radi o fibroadenomu ili jednostavnoj cisti dojke. Fibroadenom se osjeća pod prstima kao čvrsto tkivo koje je pomično od kože i podloge, dok se cista osjeća više kao mekano i fluktuirajuće tkivo koje je isto tako pomično unutar tkiva dojke.

Fibroadenom je dobroćudna izraslina u dojci.

Fibroadenom je hormonski ovisan pa se često povećava tijekom trudnoće i smanjuje u postmenopauzi. Rijetko nastaje nakon 40. godine života. Mogućnost pretvorbe u zloćudnu tvorbu kod fibroadenoma iznosi 0,01 – 0,3%.

Na ultrazvuku izgleda kao ovalna ili okruglasta tvorba jasnih granica, vodoravno položena u tkivu dojki.

Definitivna dijagnoza se postiže punkcijom ili biopsijom. Filoidni tumor dojke može sličiti fibroadenomu, pa liječnik određuje hoće li biti potrebna punkcija ili biopsija za definitivnu dijagnozu. Filoidni tumor je rijedak, no 50% filoidnih tumora može biti zloćudno. Ako fibroadenom raste, ima atipičan izgled ili je veći od 25 mm, savjetuje se citopunkcija ili biopsija.

Fibrocistične promjene dojki – mastopatija

Fibrocistične dojke ili cistična mastopatija je dobroćudna promjena tkiva dojke koja se javlja kod 50% žena tijekom života, najčešće u dobi između 20 i 40 godina, s vrhuncem oko menopauze. Obuhvaća cijeli spektar promjena, od bezopasnih do povezanih s povećanim rizikom od razvoja karcinoma.

Žene s fibrocističnim promjenama često imaju bol, težinu i napetost u dojkama koje se pogoršavaju u vrijeme ovulacije i pred menstruaciju. Mogu pod prstima osjetiti bolne grudaste otekline u dojkama koje se najčešće nalaze u obje dojke i na više mjesta.

Fibrocistične promjene mogu biti u obliku jednostavnih cisti, a mogu uključivati i umnažanje vezivnog tkiva – fibrozu i umnažanje žljezdanog tkiva – sklerozirajuću adenozu.

Na ultrazvuku se vidi dominacija žljezdanog i vezivnog tkiva u području gdje se pipa povećani čvor, no nema jasno ograničene i uočljive mase. Cijelo tkivo dojki je prošarano malim cistama.

Sklerozirajuća adenoza

Sklerozirajuća adenoza je dobroćudno povećano razmnožavanje žljezdanog i vezivnog tkiva dojki. U dojci se osjećaju višestruki mali, čvrsti, osjetljivi čvorići. Bol se povećava u ovulaciji i pred menstruaciju.

Adenoza može biti povezana s dobroćudnim stanjima kao što su papilom ili fibroadenom, ali može biti povezana i sa zloćudnim promjenama dojki.

U većini slučajeva se otkriva tijekom rutinske mamografije ili ultrazvuka. Često je potrebno napraviti biopsiju jer se slikovnim putem (mamografijom, ultrazvukom, magnetnom rezonancom) teško razlikuje od zloćudnih promjena.

Ne smatra se predstadijem raka dojke, ali ima 1,5 – 2 puta veći rizik za razvoj raka.

Mastitis

Mastitis je upala tkiva dojki koja se može javiti tijekom dojenja ili neovisno o dojenju. Dojka bude tvrda, otečena, bolna i crvene kože. Može doći do uvlačenja bradavice. Često se povećaju i limfni čvorovi u pazusima. Pacijentica može imati povišenu tjelesnu temperaturu i osjećati malaksalost.

Kod mastitisa se može razviti apsces, gnojna upala kod koje dolazi do nakupljanja gnoja u dojci. Ako žena ima upalu dojki, obavezno se mora javiti liječniku na pregled jer postoji upalni rak dojke koji se mora isključiti.

Mastitis kod dojenja – puerperalni mastitis

Puerperalni mastitis se javlja tijekom dojenja, a rijetko i u trudnoći. Izvor infekcije je nos i grlo dojenčeta bakterijama Staphylococcus aureus i Streptococcus spp.

Tijekom dojenja dolazi do oštećenja kože bradavice, pa bakterije slobodno prodiru u tkivo dojke. Mlijeko, koje se nalazi u dojkama, je pogodan hranjivi medij za bakterije, pogotovo ako dođe do zastoja i ustajalosti mlijeka.

Kod dojilje se povisi tjelesna temperatura, dojka postane bolna, otečena tvrda i crvena. Vrlo je bitno izdojiti zaostalo mlijeko da se ne bi napravila gnojna upala – apsces dojke. Terapija je antibiotska. Ako bol i otečenost ne popuste na terapiju, obavezno se mora napraviti ultrazvuk dojki da se isključi postojanje gnojnog apscesa u dojci. Ako je došlo do pojave apscesa, gnoj se mora aspiracijom ili kirurškim putem odstraniti iz tijela.

Mastitis neovisan o dojenju

Mastitis neovisan o dojenju se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi žene. Karakterizira ga iznenadna lokalizirana bol u dojci, crvenilo kože, otečenost i tvrdo tkivo. Ponekad se može javiti gnojni iscjedak iz bradavice. Žena može imati povišenu tjelesnu temperaturu, opći umor, malaksalost.

Rizični faktori za pojavu upale dojki su ozljeda, fizička aktivnost koja uključuje područje dojki, pušenje, implantati, oslabljen imunološki sustav, dijabetes, reumatoidne bolesti. Može se pojaviti i bez nekog konkretnog uzroka.

Liječenje je antibiotsko. Potrebno je ultrazvukom isključiti gnojnu upalu. Ako je došlo do pojave apscesa, gnoj se mora aspiracijom ili kirurškim putem odstraniti iz tijela.

Isto tako je potrebno slikovnim metodama (mamografija, ultrazvuk, magnetna rezonanca) isključiti upalni karcinom dojke.

Apsces dojke

Apsces dojke je komplikacija koja se može javiti kod svih žena s upalom dojki, bez obzira na dojenje. Pojavljuje se kod oko 5-10 % dojilja s mastitisom. Apsces se češće javlja kod žena s kroničnim bolestima kao što je dijabetes, reumatoidni artritis, pušačica ili kod onih koje uzimaju imunosupresivnu terapiju.

Dojka je topla, bolna i tvrda, a koža dojke crvena. Dojilja najčešće ima povišenu tjelesnu temperaturu.

Svaku ženu s upalom dojke bi trebalo uputiti na ultrazvuk da se provjeri je li došlo do razvoja gnojnog apscesa. Ultrazvuk je najbolja metoda za dijagnostiku apscesa. U slučaju da se sumnja na zloćudni proces, koristi se mamografija koja detektira mikrokalcifikate sumnjive na zloćudnu promjenu.

Liječi se antibioticima i odstranjivanjem gnoja. Gnoj se može odstraniti aspiracijom ili kirurškim putem odstraniti iz tijela.

Proširen mliječni kanalić

Mliječni kanalići su kanalići koji se protežu od mliječnih režnjeva u kojima se proizvodi mlijeko do bradavice. Kroz njih prolazi mlijeko prilikom dojenja. Smatra se da je kanalić proširen ako ima promjer veći od 2-3 milimetara. Žene s proširenim mliječnim kanalićima najčešće nemaju nikakve simptome, no može doći do iscjetka iz dojki, uvlačenja bradavice ili osjetljivosti. Ponekad se može preko kože napipati mekša tvorba.

Proširenje kanalića može biti posljedica dobroćudnih ili zloćudnih procesa dojki. Prilikom ultrazvučnog pregleda treba obratiti pažnju postoji li sadržaj unutar kanalića te nepravilnost stijenki kanalića. Višestruki prošireni kanalići su najčešće dobroćudne prirode, no ako se nalazi samo jedan veći prošireni kanalić, treba ga detaljno procijeniti.

Limfni čvor u dojci

Limfni čvor u dojci ili intramamarni limfni čvor je limfni čvor koji se nalazi unutar tkiva dojke. Može se nalaziti u bilo kojem dijelu dojke, može ih biti više. Može se pojaviti kao reakcija na upalu. Spada u dobroćudne tvorbe dojki.

Asimetrija veličine dojki

Dojke su rijetko iste veličine. Obično je jedna veća od druge kod većine žena. Razlika se počinje stvarati u pubertetu, kad dojke počinju rasti. Ako žena primijeti stvaranje sve veće razlike u veličini, mora se javiti liječniku da se isključe zloćudne promjene.

Kada je potrebno obaviti ultrazvuk dojki?

Najbolji period za ultrazvuk dojke

Najbolji period za ultrazvuk dojke je od petog do desetog dana menstrualnog ciklusa.

Prvi dan menstrualnog ciklusa se računa kao dan kada počinje menstrualno krvarenje.

Ultrazvuk dojke se radi od petog do desetog dana ciklusa jer je tada utjecaj hormona na dojke minimalan pa je ultrazvučni prikaz najjasniji. Dojke nisu otečene niti bolne pa je pacijenticama lakše podnijeti pregled u tom periodu.

Gdje se naručiti za ultrazvuk dojke?

Na ultrazvuk dojki možete se naručiti u radiološkim ili ginekološkim ambulantama koje se bave bolestima dojki. Ako je vaša lokacija Zagreb, javite nam se i zakažite ultrazvuk dojki u poliklinici Med Art.

Ultrazvuk dojke cijena

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Ginekologija

Porodništvo

Fizikalna terapija

Ultrazvuk dojki

Jaruščica 19, Zagreb

Mob 099 31 30 860

Tel 01 36 95 923

Načini plaćanja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti korištenja

Termin poroda

Kalkulator plodnih dana

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr