Zračenje u trudnoći

Zračenje u trudnoći je tema koja je iznimno bitna svim trudnicama koje su se susrele s nekim radiološkim snimanjem tijekom trudnoće.

Često se desi da u ginekološku ambulantu ulazi trudnica, sva uznemirena i preplašena, s riječima: “Slikala sam zub, a nisam znala da sam trudna. Hoće li to naškoditi mojoj bebi?“ Neće. U ovom članku ćemo objasniti zašto. Pojam ”zračenje” u svakodnevnom govoru ima široku primjenu, a koristi se za upotrebu raznih dijagnostičkih aparata i uređaje za osobnu upotrebu (mobiteli, kompjuteri, laptopi). Na internetu se mogu naći mnoga nestručna mišljenja o ”zračenju” koja unose strah među trudnice.

Što je ionizirajuće zračenje i kako djeluje na tijelo trudnice i fetusa?

Ionizirajuće zračenje je emitirajuća energija koja ima dovoljno snage izbaciti elektrone iz atoma i molekula s kojima dođe u dodir. Na taj način se od atoma stvara ion koji može oštetiti stanicu i tkiva. Fetus je osjetljiviji na ionizirajuće zračenje jer nema potpuno razvijene mehanizme za popravak oštećene DNA i jer ima puno stanica koje se dijele, a one su najosjetljivije na zračenje. Nije svaki ionizirajuće zračenje štetno. Štetnost izravno ovisi o dozi zračenja.

Rendgensko zračenje u trudnoći

Svatko od nas je svakodnevno izložen različitim izvorima ionizirajućeg zračenja: iz radioaktivnih plinova iz tla i stijena, građevinskih materijala, svemira i vode. I svatko od nas dobiva određenu dozu zračenja svaki dan. Ono što je ključno je doza koja se dobije. Male doze ne oštećuju organizam. Rizik nastaje tek kod znatno većih ili dugotrajnih doza ionizirajućeg zračenja.

Rediološke pretrage su nezamjenjive.

Tijekom trudnoće može doći do mnogih hitnih stanja koje ugrožavaju život trudnice, kao što su upala slijepog crijeva, bubrežni kamenci, torzija jajnika, hemoragijska ovarijska ciste, trauma, duboka venska tromboza/plućna embolija, tvorba u dojci, bolesti zuba. U svim tim slučajevima radiološke pretrage mogu biti ključne i nezamjenjive.

Doza zračenja koju fetus spontano dobije tijekom trudnoće iz okoline u devet mjeseci je 0,5 do 1 mGy.

Uobičajene rendgenske pretrage i CT, koji snimaju dijelove tijela majke udaljene od fetusa, imaju minimalan utjecaj na fetus. No, izračuni dozimetrije mogu varirati ovisno o broju i vrsti snimanja, trajanju snimanja, udaljenosti ciljanog područja od fetusa, snazi uređaja. Prije snimanja je potrebno savjetovanje trudnice sa stručnom osobom koja izvodi snimanje.
Sigurna doza zračenja se računa do 50 mGy.

Tablica koja pokazuje koliko je zračenje radioloških pretraga.

VRSTA PRETRAGEFETALNA DOZA U mGy
Rtg jednog zuba0,000001
Ortopan0,001
CBCT (3D snimka čeljusti)0,001 – 0,002
Rtg vratne kralješnice< 0,001
Rtg pluća0,0005 – 0,01
Rtg ruku ili nogu< 0,001
Mamografija0,001 – 0,01
Rtg abdomena0,1 – 3,0
Rtg lumbalne kralješnice1,0 – 10
Intravenska pijelografija5 – 10
CT vrata ili glave1,0 – 10
CT pluća ili pulmonalna angiografija0,01 – 0,66
Niskodozažna perfuzijska scintigrafija0,1 – 0,5
Abdominalni CT1,5 – 35
CT zdjelice10 – 50
PET/CT cijelog tijela10 – 50
DOZA KOJU FETUS SPONTANO DOBIJE U DEVET MJESECI0,5 do 1

Niti jedna radiološka pretraga ne prelazi kumulativnu dozu od 50 mGy, osim upotreba radioaktivnog joda I131, no on se smatra apsolutnom kontraindikacijom u trudnoći.

Rendgen glave, vrata, pluća i ekstremiteta pri kojima fetus nije u polju snimanja, imaju zanemarivo zračenje koje dobije fetus.
Na koji način može doći do oštećenja fetusa i u koje vrijeme tijekom trudnoće? Teratogeni rizik je procjena opasnosti za fetus ako dođe do izloženosti štetnim tvarima (razne kemikalije, zračenja, infekcije).

Tablica prikazuje moguća oštećenja embrija i fetusa s obzirom na teratogene učinke po tjednima trudnoće od začeća.

Crvenim slovima su naznačene velike malformacije organa, a crnim slovima mala oštećenja organa ili funkcije organa. U prva dva tjedna nakon začeća vrijedi pravilo „sve ili ništa“. S obzirom da se plod u tim tjednima sastoji od malog broja stanica i da nije još došlo do formiranja organa, u slučaju djelovanja štetnih tvari ili cijeli plod odumire ili cijeli plod ostaje neoštećen, ovisno o razini oštećenja. Tada se plod sastoji od multipotentnih stanica koje se mogu razviti u bilo kojem smjeru, ovisno o potrebi. Tek nakon tog perioda se razvijaju pojedini organi pa štetne tvari mogu oštetiti one organe koji se razvijaju u trenu kad trudnica dođe u kontakt s njima.

Trajanje trudnoće se računa od prvog dana zadnje menstruacije, a embrionalna dob od oplodnje.

U ovoj tablici su tjedni trudnoće posloženi po embrionalnoj dobi koja je dva tjedna mlađa od trajanja trudnoće. Trajanje trudnoće se računa od prvog dana zadnje menstruacije, a embrionalna dob od oplodnje. Tako da embrionalna dob od npr. 5 tjedana odgovara trajanju trudnoće od 7 tjedana.

Zračenje po tromjesečjima

U prvih 15 dana je plod najosjetljiviji na zračenje. Procijenjeni prag za smrt zametka je doza zračenja >100 mGy. Od 2.- 8. tjedna trudnoće su moguće velike malformacije ploda, pogotovo središnjeg živčanog sustava. Prag doze zračenja prije 16. tjedna je 100 – 200 mGy, nakon 16. tjedna je 500 – 700 mGy. Nakon 20.- 25. tjedna plod je relativno otporan na teratogene učinke jer su organi većim dijelom razvijeni.

Radiološke pretrage u trudnoći

Ultrazvuk (UZV)

Ultrazvuk se smatra sigurnom dijagnostičkom pretragom tijekom cijele trudnoće. Ultrazvučni valovi bi mogli djelovati na način da zagrijavaju tkivo fetusa i na taj način ga oštećuju, no ultrazvučni aparati su posloženi na način da do toga ne može doći prilikom standardnih pregleda fetusa tijekom trudnoće. Ako ultrazvučni pregled radi educirani ultrasoničar, on zna koliko dugo i s kojom jačinom emitiranja smije koristiti ultrazvučnu sondu.

Magnetska rezonanca (MR)

MR je sigurna metoda za dijagnostiku tijekom trudnoće ako se koristi bez primjene kontrastnih sredstava. Može služiti za procjenu stanja zdravlja majke ili ploda. Koristi se u situacijama kad se ultrazvukom ne može precizno procijeniti stanje ploda, osobito za procjenu razvoja fetalnog mozga, pluća, crijeva i posteljice.

Nisu zabilježeni štetni učinci korištenja magnetske rezonance tijekom trudnoće.

CT (kompjutorizirana tomografija)

CT se smatra pretragom s većim oprezom jer je doza zračenja veća nego kod običnih rendgen pretraga. U hitnim stanjima, u kojima je život majke ugrožen, opravdano je koristiti CT ako niti jedna druga pretraga ne može dati točnu dijagnozu. CT se može koristiti kod povreda glave, prsnog koša ili trbušne šupljine, sumnje na plućnu emboliju (CT plućna angiografija), sumnje na upalu slijepog crijeva ili gušterače.

Doza zračenja koja se koristi kod CT ne prelazi 50 mGy, bez obzira o kojem se snimanju radi tako da ne bi trebala imati štetne učinke za fetus. Niti CT abdomena ili zdjelice, barijeva klizma, cistoureterografija gotovo nikad ne izlažu fetus zračenju većem od 50 mGy

Dentalno snimanje

Trudnice su osjetljivije na karijes, češće kod njih dolazi do upala i krvarenja iz desni. Budu uplašene jer su snimale zub dok još nisu znale da su trudne. Nema razloga za strah što se tiče doze zračenja koje su primile tijekom snimanja. Rendgen zubi se može koristiti tijekom trudnoće i dojenja jer su doze zračenja iznimno niske i ne smatraju se štetnima za fetus, bez obzira radi li se o snimanju jednog zuba, ortopanu (panoramskom snimanju cijele čeljusti) ili CBCT (3D snimci cijele čeljusti).

Prilikom snimanja zubi trudnica na sebe stavlja zaštitnu olovnu pregaču koja štiti fetus od zračenja.

Zaštita od zračenja u trudnoći

Odluku o provođenju radioloških pretraga u trudnoći donosi konzilij koji se sastoji od porodničara, radiologa, kirurga, interniste, stomatologa – ovisno o indikaciji. Snimanja se vrše po smjernicama struke, uz maksimalnu poštedu zračenja fetusa i majke.

Dojenje i radiološke pretrage

Dojenje se ne treba prekidati kod rendgenskih pretraga, osim u slučaju korištenja nuklearno medicinskih pretraga. To su pretrage u kojima se koriste radiofarmaci (radioaktivne tvari) za prikaz funkcije i strukture organa: PET/CT, scintigrafija kostiju, štitnjače, tkiva ili kostiju.

Prije pretrage se savjetuje izdajanje i pohranjivanje mlijeka, a nakon pretrage se dojilja treba izdajati da bi zadržala produkciju mlijeka. Radiolozi mogu provjeriti kad se smanjila radioaktivnost da majka može nastaviti dojiti.

Pacijentice koje koriste jod ili gadolinij (I131, I125, N22 ili Ga67) trebaju prestati dojiti četiri tjedna prije pretrage jer dojka koja je aktivna u dojenju ima veći afinitet za jod i gadolinij. To se radi u svrhu smanjenja rizika od razvoja raka dojke.

Što kaže struka?

Postoje Međunarodne smjernice za radiološke pretrage tijekom trudnoće i dojenja u kojima su precizno pojašnjene doze zračenja, načini snimanja, zaštite i indikacije za pojedina snimanja tijekom trudnoće i dojenja. Trudnice i bebe su maksimalno zaštićene tim smjernicama.

Zračenje laptopa i mobitela u trudnoći

Laptop i mobitel emitiraju neionizirajuće zračenje koje nema dovoljno energije oštetiti DNA ili stanice kao što to može ionizirajuće zračenje rendgenskih pretraga. Mobiteli i laptopi emitiraju radiofrekvencijske valove koji mogu zagrijavati tkivo, no ne u tolikoj mjeri da bi moglo doći do oštećenja fetusa.

Razlika između mobitela/laptopa i ionizirajućeg zračenja na tkivo fetusa

Vrsta zračenjaneionizirajuće (mobiteli, laptopi)ionizirajuće (X-zrake/nuklearno)
Energijaniskavisoka
Učinak na atomsamo ga „zatrese“izbacuje elektron iz atoma
Glavni efekttoplinsko zagrijavanjeoštećenje DNA / stanice / tkiva
Rizik od raka ili oštećenja fetusanije dokazan pri normalnoj upotrebipostoji, ali je ovisan o dozi

Da bi se izbjegla bilo kakva moguća šteta od toplinskog zračenja laptopa, potrebno je laptop držati na stolu, a ne u krilu. Ako se već i drži u krilu, onda mora biti na jastuku ili osloncu, ne direktno na koži trudnice.

Kod mobitela je veći problem plavo svjetlo nego toplinsko zračenje. Plavo svjetlo može utjecati na kvalitetu sna i povećavati stres. Mobitel ne ostavljati u blizini kreveta preko noći i gasiti Wi-Fi, a po danu ga ne držati u blizini trbuha.

Ne postoje čvrsti znanstveni konsenzus koji bi povezao korištenje mobitela i laptopa s urođenim manama, prijevremenim porodom ili zastojem u rastu fetusa.

Kako pristupiti zračenju u trudnoći bez nepotrebnog straha

Korištenje radioloških pretraga u trudnoći se vrši samo kod bitnih životnih indikacija. S modernim aparatima, koji emitiraju puno manja zračenja nego prijašnji aparati, i liječnicima, koji su svjesni posljedica zračenja te upotrebljavaju svu moguću dostupnu zaštitu i poštedne metode snimanja, niti jedna trudnica ne bi trebala imati razloga za brigu tijekom trudnoće.

Timski rad radiologa i ginekologa, u situacijama koji zahtijevaju radiološke pretrage tijekom trudnoće, je ključan za uspješno balansiranje između zdravlja trudnice i sigurnosti fetusa.

Izvor: UpToDate

Često postavljana pitanja

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Fotografija: Pexels

Vodič za trudnice

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr

Scroll to Top