Anti-Müllerov hormon (AMH)

Anti-Müllerov hormon (AMH) je hormon koji se kod žena proizvodi u folikulima jajnika, a služi kao pokazatelj ovarijske rezerve. Ovarijska rezerva je količina jajnih stanica koje žena ima u trenutku mjerenja. U svakom folikulu postoji jedna jajna stanica. Što ima više folikula – veća je vrijednost AMH. Kroz godine pada broj folikula, pa se smanjuje i vrijednost AMH. Anti-Mullerov hormon je važan jer sve više žena planira trudnoću u kasnijoj životnoj dobi, kada je broj jajnih stanica smanjen. Članak pojašnjava što pokazuje AMH, kako se tumači po godinama starosti, što znači visok ili nizak nalaz te što se može planirati i učiniti.

Što AMH mjeri – a što vam ne može reći

U svom radu često čujem od pacijentica „Dobila sam nalaz AMH, imam nisku vrijednost. Hoću li moći zatrudnjeti? Jesam li zakasnila?“ Na ta pitanja uvijek odgovorim da je bitno razumjeti da vrijednost AMH govori koliko žena ima jajnih stanica u rezervi. Ne govori o tome kakva je kvaliteta tih stanica, niti može li žena zatrudnjeti. Za začeće je dovoljna jedna kvalitetna jajna stanica.

Nalaz uvijek treba protumačiti liječnik, u kontekstu općeg stanja zdravlja žene te godina starosti.

AMH se može određivati:

• kod procjene ovarijske rezerve
• kao dio obrade neplodnosti da se odredio plan liječenja hormonskim stimulacijama
• u planiranju trudnoće
• kod procjene odgovara na stimulaciju u postupcima potpomognute oplodnje
• kod dijagnostike PMOS (poliendokrinog metaboličkog ovarijskog sindroma); PMOS je novi naziv za policistični ovarijski sindrom (PCOS) koji naglašava da se ne radi samo o sindromu koji je vezan samo uz jajnike, nego i uz druge endokrine organe.
• kod procjene približavanja menopauze. No, AMH ne može pouzdano predvidjeti kad će žena ući u menopauzu.
• kod praćenja granuloza-staničnih tumora jajnika

Stanja koja smanjuju vrijednosti AMH:

• starija reproduktivna dob – kroz godine se smanjuje broj folikula koji luče AMH
• prijevremena menopauza
endometrioza – endometrioza na jajniku može smanjiti količinu folikula pa žena ima manji AMH nego što je karakteristično za dob, a isto tako može doći do izraženijeg pada AMH kroz vrijeme
• operacija jajnika – kod operacija jajnika često se smanjuje broj folikula koji se nalaze na jajniku
• kemoterapija ili zračenje mogu oštetiti folikule jajnika
• genetski čimbenici – u nekim obiteljima se prijevremena menopauza događa kroz generacije; ako žena zna da su joj majka i baka ušle rano u menopauzu, mora biti svjesna da se to i njoj može dogoditi pa da treba požuriti s trudnoćama ako želi djecu; bilo bi dobro da takva žena krene s mjerenjem AMH u ranim 30-tim godinama ako se nije još realizirala kao majka, a planira imati djecu.

AMH test: kako se radi, kada se vadi i koliko košta

AMH je jednostavna pretraga iz uzorka krvi koja, za razliku od drugih spolnih hormona, gotovo ne varira kroz ciklus pa je svejedno u kojem dijelu ciklusa se određuje. Ne varira kroz ciklus jer se izlučuje iz granuloza stanica malih (antralnih) folikula koji nisu ovisni o ciklusu. Nije potrebna nikakva priprema, žena ne mora biti natašte za vađenje krvi.
Postoji i kućni testovi za određivanje AMH, no savjetujemo da rezultate protumači liječnik.
Krv se može vaditi u bolničkim ili privatnim biokemijskim laboratorijima.

AMH vrijednosti po godinama (referentne vrijednosti)

Vrijednost AMH mi je niža nego što piše za moju dob. Kako to protumačiti?“ AMH raste u djetinjstvu i adolescenciji. Najviši je u dvadesetim godinama. Nakon toga postupno pada. Nestaje koju godinu pred menopauzu, u menopauzi je nemjerljiva. Može se mjeriti u ng/mL ili u pmol/L, ovisno o laboratoriju koju mjernu jedinicu koristi. Potrebno je pripaziti kod interpretacije nalaza koja se mjerna jedinica koristi.

Izračun: 1 ng/mL = 7,14 pmol/L.
Što znači, ako je vrijednost AMH u nalazu 2,0 ng/mL, onda se ta vrijednost pomnoži s 7,14 pa izgleda ovako: 2,0 x 7,14 = 14,28 pmol/L.
I obrnuto: ako je vrijednost izražena u pmol/L, onda se ta vrijednost podijeli s 7,14 da se pretvori u ng/mL.

AMH po godinama starosti u pmol/L, ovo su okvirne vrijednosti:

20 – 24 godina21,4 – 48,5
25 – 29 godina17,6 – 43
30 – 34 godina14,3 – 32
35 – 39 godina7 – 25
40 – 45 godina3,5 – 14,3
45 – 49 godina0,7 – 7
50+ godina<0,1

Grubo tumačenje, neovisno o dobi:

• > 50 – 70 pmol/L: često se viđa kod PCOS
• > 35 pmol/L: vrlo visoka ovarijska rezerva
• 25 – 35 pmol/L: visoka ovarijska rezerva
• 7 –25 pmol/L: normalna do dobra ovarijska rezerva.
• 3,5 – 7 pmol/L: smanjena ovarijska rezerva.
• < 3,5 pmol/L: značajno smanjena ovarijska rezerva.
• < 0,1 pmol/L: vrlo blizu menopauze ili u menopauzi.

AMH se mora tumačiti u odnosu na starosnu dob:

• AMH od 4,5 pmol/L je zabrinjavajuće niska za 25-godišnjakinju.
• Ista vrijednost AMH od 4,5 pmol/L je sasvim očekivana za 43-godišnjakinju.

Rasponi AMH su okvirni i razlikuju se među laboratorijima. Istu vrijednost treba tumačiti u kontekstu dobi i općeg zdravlja pacijentice. Konačan zaključak treba donijeti liječnik, a ne pacijentica.

Nizak AMH: što znači i mogu li zatrudnjeti? Jesam li zakasnila?

Nizak AMH znači manju ovarijsku rezervu, što je očekivani nalaz kod žena u starijoj reproduktivnoj dobi. Nizak AMH automatski ne znači neplodnost niti činjenicu da žena ne može iznijeti trudnoću i roditi živo i zdravo dijete.

Nemojte dopustiti da Vas niska vrijednost AMH definira i da odustanete od želje za trudnoćom. Za začeće je potrebna samo jedna kvalitetna jajna stanica.

Je li moguće prirodno zatrudnjeti s niskim AMH? Moguće je. No, treba imati na umu da niska vrijednost AMH znači smanjenu ovarijski rezervu pa ne treba odgađati planiranje trudnoće te treba potražiti savjet specijaliste da se donese plan što dalje.

Visok AMH i PCOS

Ni visok AMH nije nužno dobra vijest. Najčešće je povezan sa PMOS (poliendokrinim metaboličkim ovarijskim sindroma). PMOS je novi naziv za policistični ovarijski sindrom (PCOS) koji naglašava da se ne radi samo o sindromu koji je vezan samo uz jajnike, nego i uz druge endokrine organe.

U PMOSu je prisutan velik broj malih folikula koji luče AMH pa je zato razina AMH veća nego u prosječnoj populaciji. Problem žena kod PMOsa je da imaju neredovite cikluse, pa je teže pogoditi imati odnose kad je ovulacija. Mnogu ciklusi kod tih žena budu i bez ovulacije. Ako kod žene s PMOS ne dolazi do začeća, najbolje je potražiti savjet specijaliste.

Što utječe na razinu AMH?

Imam nizak AMH. Jesam li si ovo skrivila i mogu li to popraviti? Je li problem u mom životnom stilu s puno stresa, lošom prehranom…?“.

Najvažniji čimbenik je dob. Drugi čimbenici kao što je pušenje, stres, manjak vitamina D, tjelesna težina, neka kronična i autoimuna stanja mogu smanjiti vrijednost koja bi bila idealna za dob.

Oralna hormonska kontracepcija (antibebi pilule) može smanjiti vrijednost za 15-30% ako se AMH određuje dok se uzima terapija. Potrebno je pauzirati od pilula 2-3 mjeseca da bi se dobila realna vrijednost AMH.

U svim ostalim slučajevima vrijednost AMH ne može se „vratiti“ niti se rezerva napuniti; cilj nije podizati brojku, nego optimizirati ono na što se može utjecati.

AMH i postupak potpomognute oplodnje (IVF)

AMH se gotovo uvijek određuje prije postupka jer pomaže predvidjeti odgovor jajnika na hormonsku stimulaciju. Ono što se uvijek želi izbjeći prilikom hormonskih stimulacija je hiperstimulacija jajnika jer to može biti, u rijetkim slučajevima, opasno stanje po ženin život. S druge strane, loš odgovor jajnika na stimulaciju nije željeni ishod stimulacije.
Vrijednost AMH pomaže u prilagodbi doze lijekova za stimulaciju. Kod visokih vrijednosti ide se oprezno s nižim dozama hormona, a kod niskih mogu se koristiti visoke doze. AMH može biti vrlo koristan putokaz na koji način usmjeravati stimulaciju.

Što učiniti ako je nalaz loš?

Ako je nalaz AMH loš za dob, prvi korak je razgovor s liječnikom i planiranje što dalje. Idealno bi bilo da žena, kad dobije nizak nalaz AMH, donese odluku da odmah krene planirati trudnoću.

Na žalost ne postoji način da se podigne AMH. No, ako žena nije u situaciji odmah planirati trudnoću, može raditi na održavanju vitalnosti svoga tijela.

Tijelo koje je u dobroj kondiciji će imati bolje reproduktivno zdravlje. Tijelo se može čuvati nizom svakodnevnih radnji: zdrava prehrana puna povrća, voća, zdravih masti (riba, avokado, sjemenke), uzimanje probiotika, vitamina D, dodataka prehrani, uz brigu o tijelu i s dovoljno sna. Redovito vježbanje, boravak u prirodi, izbjegavanje štetnih namirnica (alkohol, cigarete, veće količine kave…).

Kako se nositi s nalazom

Svatko ide kroz život pokušavajući biti najbolja varijanta sebe. Radimo što moramo, radimo što se od nas očekuje, a u svemu tome pokušavamo naći sebe i realizirati svoje želje, ideje, planove. Biti svoji u cijeloj punini. Određujemo ciljeve, no oni se vrlo često kose jedni s drugima, a ponekad je potrebno odreći se jednih ciljeva da bismo posložili druge. U današnje vrijeme su žene pred izazovnim zahtjevima: u vrijeme koje je najbolje za majčinstvo se gradi poslovni život pa žena često bude rastrgana između tih dviju želja. No, postoji jedna stara uzrečica: „Žena, koja želi dijete, sve će napraviti da ga ima, a žena, koja ne želi dijete, sve će napraviti da ga nema.

Bitno je da je žena sama sa sobom, iskreno u sebi i samo prema sebi, donese životnu odluku: želim li biti mama ili ne. Obje odluke su jednako ispravne, samo je bitno da se donesu na vrijeme. Ne mora svaka žena biti majka niti se mora osjećati loše pred drugima ako nije.
Nizak AMH ne znači apsolutno da se trudnoća ne može ostvariti, on je samo jedan podatak puno veće slike. Jedna kvalitetna jajna stanica u jednoj ovulaciji može donijeti čuda. Uz pravu informaciju i podršku specijalista može se stvoriti plan što se sve može poduzeti, a AMH ostane samo jedan broj na papiru koji ne mora značiti kraj priče.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Autor: Dubravka Dedeić, specijalist ginekologije i porodništva

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr

Scroll to Top